Forbes donosi popis inovatora koji predstavljaju budućnost rada
Na ovogodišnjoj Forbesovoj listi nalazi se 50 vođa, direktora, mislioca i timova koji redefiniraju svijet rada, i to u vrijeme kada se sve – od budućnosti tržišta poslova do uticaja umjetne inteligencije na vrijednost fakultetskog obrazovanja – čini nesigurnijim nego ikad.
Kakvu razliku čini samo godina dana. Ove godine, na scenu je u velikom stilu stupio ChatGPT, a tech industrija otpustila je preko 200.000 zaposlenika. Činilo se kako ekonomija usporeno kreće prema dole, a razgovori o “budućnosti posla” ne izgledaju onako optimistično kao nekad. Sjećate li se perioda kada su ljudi masovno davali otkaze? Taj trend sada je stao. Kompanije svojim uposlenicima više ne nude dodatne slobodne dane za odmor od svakodnevnog stresa, već su 2023. proglasile “godinom efikasnosti.” Čini se kao da svaki dan čitamo upozorenja o silnim poslovima koje će zamijeniti vještačka inteligencija.
Ipak, iako postoje razlozi za zabrinutost, postoje i svijetle tačke: generativna vještačka inteligencija možda će zamijeniti neke poslove, ali mnoge druge učinit će lakšim i manje dosadnim. Sve jači pokreti za radnička prava ostvaruju velike pobjede, od aviokompanija, preko autoindustrije pa čak do Hollywooda. Sve više kompanija zapošljava radnike na osnovu njihovih stvarnih vještina, a ne pedigrea koje donose diplome. Dodatno, čak i ako neki poslodavci od svojih uposlenika zahtijevaju povratak u urede, brojke pokazuju da hibridni način rada – i fleksibilnost koju on donosi – neće nestati.
Na kraju 2023. godine, još uvijek smo u velikoj mjeri na nepoznatom terenu. Pandemija i prodor vještačke inteligencije uveliko su promijenili način na koji se percipira rad, ali još se ne zna gdje će čitava priča završiti.
Ipak, neki pomažu u stvaranju novog pravca. Forbes je ove godine po drugi put sastavio popis ‘Future of Work 50’, u kojemu imenuje pojedince, kompanije i timove koji pomažu oblikovati nove načine rada. Od arhitekata koji smišljaju nove načine korištenja komercijalnih zgrada, preko poduzetnika koji radnicima pomažu snaći se u novim vremenskim uslovima, pa sve do bivših izvršnih direktora koji ulažu u ruralnu ekonomiju, Forbesova lista namjerno je eklektična. Neki članovi popisa na čelu su multinacionalnih korporacija, drugi su aktivisti koji se bore za radnička prava, a ima i relativno nepoznatih osnivača start-upova s kreativnim idejama.
Kao što se i može očekivati od godine kao što je bila ova, mnogo imena na popisu vezano je uz polje vještačke inteligencije. Forbes je za potrebe stvaranja popisa anketirao preko 50 savjetnika, akademika, investitora i direktora, pitavši ih koga bi naveli kao osobu koja mijenja način na koji razmišljamo o radu i govori o problemima koji će postati najvažniji. Popis od gotovo 200 kandidata Forbes je srezao na 50.
On nije sveobuhvatan katalog, već samo sličica u vremenu, a njegovi članovi poredani su nasumično. Ipak, u godini u kojoj je budućnost rada postala nesigurnija nego ikad, popis nudi uvid u one koji pomažu razjasniti sliku.
Cijelu listu možete pogledati OVDJE, a Forbes Hrvatska donosi 10 imena koja predstavljaju budućnost rada:
Sam Altman i Mira Murati
OpenAI
Prošlog novembra predstavljen je ChatGPT, čime je kompanija OpenAI moć generativne vještačke inteligencije smjestila u ruke radnicima. Tek nekoliko sedmica nakon predstavljanja stigla je i investicija od Microsofta u iznosu od 10 milijardi dolara, a zbog koje su osnivač kompanije Sam Altman i njegova izvršna direktorica za tehnologiju, Mira Murati, dobili snažan vjetar u leđa da dodatno razviju svoje modele. Ovaj duo duboko vjeruje u koristi umjetne inteligencije, ali također i upozoravaju na rizike koje ona donosi i pozivaju političare da reguliraju nove tehnologije. Nejasno je hoće li OpenAI održati dominantnu poziciju na tržištu u budućnosti, ali jasno je da je ChatGPT već sada promijenio način rada za mnoge ljude, od slanja emailova do marketinških tekstova, ali i pisanja sažetaka istraživanja i zadaća.
Dario Amodei i Daniela Amodei
Anthropic
Brat i sestra Amodei 2021. su godine pokrenuli veliku pobunu, povevši grupu istraživača iz OpenAi-a kako bi otvorili konkurentski istraživački laboratorij, navodno zbog neslaganja po pitanju komercijalizacije. Dvije godine kasnije, Anthropic je promijenio smjer i ušao u partnerstva s kompanijama Zoom i Boston Consulting Group. Također su počeli prodavati Claude, proizvod koji je konkurencija ChatGPT-u. Amazon je u septembru u Anthropic uložio 4 milijarde dolara, a mjesec dana kasnije investitorima se s 2 milijarde dolara pridružio i Google. Dok bitka oko uticaja vještačke inteligencije postaje sve žešća, Anthropic se nada kako će se istaknuti među konkurencijom zbog svog fokusa na umanjivanje dugoročnih rizika koju vještačka inteligencija predstavlja ljudskom rodu.
Joe Atkinson, Mohamed Kande i Yolanda Seals-Coffield
PwC US
Američki ogranak giganta računovodstva i consultinga PwC-a ranije ove godine najavio je investiciju od milijardu dolara kroz tri godine u generativnu vještačku inteligenciju, uključujući i obučavanje svih svojih 75.000 zaposlenika za upravljanje ovom novom tehnologijom. Ovu inicijativu predvode Atkinson i Kande uz pomoć Seals-Cofield, a uključuje partnerstva s Microsoftom i OpenAi-em. Do kraja godine kompanija planira završiti uvođenje alata ChatPwC koji tehnologiju vještačke inteligencije čini dostupnom svim zaposlenicima u sigurnom okruženju, a planiraju i tržište zasnovano na vještačkoj inteligenciji kako bi konsultanti imali transparentniji pogled u projekte koji odgovaraju njihovim vještinama.
Byron Auguste
Opportunity@Work
Auguste je ekonomist i bivši zaposlenik Bijele kuće, a predvodi nacionalnu kampanju svoje kompanije Opportunity@Work, naziva “Tear the Paper Ceiling” (Poderimo strop od papira). Cilj kampanje je navesti kompanije da više razmišljaju o zapošljavanju ljudi koji su svoje “vještine razvili kroz alternativne rute”, kako kaže Opportunity@Work. U praksi to znači kako je kompanija korporativnom svijetu omogućila zajednički jezik za zapošljavanje zasnovan na vještinama koje postaje sve raširenije. Preko 60 kompanija i neprofitnih udruženja obvezalo se u sklopu kampanje kako će usvojiti nove sisteme i standarde za zapošljavanje koji ne zahtijevaju fakultetsku diplomu.
Catherine Bracy
TechEquity Collaborative
Usred masovnih otpuštanja, Bracy je bila stalni zagovornik prava honorarnih radnika u tech industriji, koji često ne mogu ostvariti ravnopravni status. Bila je jedna od osnivačica kompanije TechEquity Collaborative 2017. godine, a kompanija želi educirati radnike u tech sektoru o ravnopravnim praksama, a zagovara i promjene politika. Iako je nedavno stavljen veto na zakon u Kaliforniji koji je pomogla sastaviti, a koji bi proširio radnička prava na preko 1.9 miliona honorarnih radnika u periodima masovnih otpuštanja, Bracy planira pomoći u sastavljanju još jednog prijedloga zakona koji bi štitio radnike, kao i uvesti inicijative za istraživanja pristranosti u sektorima tehnologije i stanovanja.
Richard Branson
Virgin Group
Zaboravite na ideju četverodnevne radne sedmice: Richard Branson već godinama govori o mogućnostima trodnevne radne sedmice. Branson se bavi različitim biznisima, ali i podvizima poput putovanja u svemir i letova balonom, zbog čega je lako zaboraviti da je upravo on bio jedan od najranijih zagovornika rada na daljinu, kao i ideje zapošljavanja bivših zatvorenika. Branson već dugo govori o vlastitoj borbi s disleksijom, a nedavno je bio među pokretačima kampanje podizanja svijesti o tome kako bi vještine koje dolaze uz disleksiju – lateralno razmišljanje i rješavanje kompleksnih problema – mogle biti traženije u eri vještačke inteligencije. Fondacije njegove kompanije, Virgin Unite, pomogla je finansirati mrežu od preko 500 kompanija koje razmjenjuju ideje za “humaniju budućnost poslovanja.”
Jacqui Canney
ServiceNow
Otkad se pridružila kompaniji ServiceNow 2021., Canney je kao izvršna direktorica za ljudske resurse stvorila pakt za učvršćivanje obećanja kompanije za rad na uspjehu svih djelatnika, kao i platformu za učenje. S iskustvom iz Walmarta i WPP-a, Canney predvodi načine razmišljanja u ovoj industriji: bila je na čelu radne grupe za budućnost rada Svjetskog ekonomskog foruma. Ona pomaže razviti novu generaciju talenata u ljudskim resursima daleko izvan vlastite tech kompanije, koja je tokom protekle godine bila jedna od rijetkih koja je zapošljavala nove ljude.
John Chambers
JC2 Ventures
Tokom 20 godina provedenih na poziciji izvršnog direktora kkompanije Cisco, Chambers je postavio temelje za sada već slavnu “kulturu ljudi” i postao je uzor za razgovore o snagama i slabostima disleksije. U kompaniji JC2 Ventures, on se fokusira na vođenje i poslovanje, čime je pomogao kreirati start-up portfelj u kojemu se nalazi čak devet jednoroga. Chambers je i savjetnik francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i indijskom premijeru Narendri Modiju. Ipak, najveći uspjeh ostvario je u svojoj rodnoj saveznoj državi Virginiji, gdje njegova ulaganja u start-upove i obrazovanje pomažu kreirati centar za poduzetništvo.
Prithwiraj Choudhury
Harvard Business School
Kako bi se bolje shvatio novi svijet rada, potrebno je više konkretnih podataka, a manje mišljenja. Choudhury je profesor na Poslovnoj školi na Harvardu, a njegova istraživanja koncepta “rada s bilo kojeg mjesta”, kojeg je proučavao davno prije pandemije, naširoko se citiraju. Drugi stručnjaci za rad hvale Choudhuryja za njegov “izuzuetno pronicljiv rad” i proučavanje djelatnika koji rade na daljinu izvan uobičajenog profila uredskog zaposlenik. Choudhuryjevo istraživanje otkriva kako mogućnost odabira lokacije rada, dokle god se ljudi povremeno ipak okupljaju, rezultira poboljšanjem u produktivnosti. Njegov posljednji rad fokusira se na rad izvan lokacija centralnih ureda i kako on može pomoći izgraditi odnose među zaposlenicima i postati alternativa uredima u gradskim centrima.
Annie Dean
Atlassian
Kada govorimo o raspravama o radu na daljinu, buka s obje strane debate može biti zaglušujuća. Dean je obnašala čelne funkcije u organizaciji rada na daljinu u kompanija poput Mete i Deloittea prije nego je postala predvodnica pristupa “rada od bilo gdje” kompanije Atlassian. Dean zagovara analizu konkretnih podataka za potrebe donošenja odluka o nekretninama, a insistira i na zdravorazumskim argumentima da naredbe za povratak u urede neće promijeniti činjenicu da su mnogi timovi već raspoređeni na različitim lokacijama. Njen pristup podržavaju i interni podaci Altassiana, a Dean vjeruje da se budućnost rada ne sastoji samo od pitanja gdje će ljudi raditi, već i kako.
(Prevela: Nataša Belančić)