Svjetlosno zagađenje povećava rizik od Alchajmerove bolesti

Države sa prekomjernom izloženošću vještačkom svjetlosnom zagađenju – posebno noću – povezane su sa povećanim rizikom od Alchajmerove bolesti, prema novoj studiji naučnika iz Medicinskog centra Univerziteta Raš, što je najnovije istraživanje koje sugeriše da je vjerovatnoća da osoba razvije Alchajmerovu bolest možda povezana sa njenim okruženjem.

U studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Neuroscience, naučnici navode da je izloženost vještačkoj spoljašnjoj svjetlosti noću u korelaciji sa većim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti – iako studija nije utvrdila direktnu uzročnu vezu.

Istraživači su koristili podatke dobijene satelitima kako bi odredili intenzitet svjetlosti noću u državama i uporedili te podatke sa prevalencijom Alchajmerove bolesti u istim državama, otkrivši pozitivnu korelaciju u državama sa najviše svjetlosnog zagađenja u svim godinama koje su proučavali (od 2012. do 2018. godine).

Države sa najviše svjetlosnog zagađenja – i najvišom prevalencijom Alchajmerove bolesti – uključuju Floridu, Konektikat i Nju Džerzi, dok Montana, Novi Meksiko, Vermont, Ajdaho, Vajoming i Oregon imaju niži nivo oba faktora.

Svjetlosno zagađenje noću imalo je jaču korelaciju sa rizikom od Alchajmerove bolesti nego zloupotreba alkohola, hronična bubrežna bolest, depresija, srčana insuficijencija i gojaznost, pokazuje studija, ali je imalo slabiju vezu u poređenju sa fibrilacijom atrija, dijabetesom, hiperlipidemijom, hipertenzijom i moždanim udarom.

Kod osoba mlađih od 65 godina, izloženost svjetlosti noću bila je jače povezana sa prevalencijom Alchajmerove bolesti nego bilo koji drugi proučavani faktor rizika.

Svjetlosno zagađenje je najnoviji na listi faktora iz okruženja za koje studije sugerišu da bi mogli biti povezani sa rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti, uključujući život u blizini zelenih površina, dugotrajnu izloženost zagađenju vazduha i hemikalijama.

Oko 80% globalne populacije izloženo je svjetlosnom zagađenju, prema studiji.

Svjetlosno zagađenje, koje se definiše kao vještačka svjetlost noću iz, na primjer, loše zaštićenih i pretjerano svijetlih svjetlosnih izvora, dugo se smatralo uglavnom bezopasnim, kažu istraživači, ali novija istraživanja povezuju svjetlosno zagađenje sa ozbiljnim ekološkim, bihejvioralnim, biološkim i zdravstvenim posljedicama. Koncept svjetlosnog zagađenja prvi put su uočili astronomi 1970-ih godina, prema Nacionalnom muzeju istorije, kada su proučavaoci noćnog neba primijetili sve veći uticaj vještačke svjetlosti na njihov rad.

U to vrijeme, procijenjeno je da je nebo postajalo svjetlije između 3% i 6% svake godine, ali je ta stopa sada povećana na gotovo 10% godišnje širom svijeta, sa još bržim rastom u Sjevernoj Americi (10,5%). Pored uticaja na pogled na noćno nebo – otprilike 30% ljudi izgubilo je mogućnost da vidi Mliječni put, prema Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu – naučnici su primijetili da prekomjerna osvijetljenost noću ističe rasipanje energije koje doprinosi klimatskim promjenama i može smanjiti noćno čišćenje atmosfere.

Druga istraživanja, poput ove studije, takođe sve više sugerišu da svjetlosno zagađenje može imati štetne posljedice po zdravlje ljudi i divljih životinja. Svjetlosno zagađenje, posebno od LED svjetala i elektronskih uređaja, utiče na cirkadijalne ritmove spavanja, prema Američkom medicinskom udruženju, što može povećati rizik od gojaznosti i smanjiti proizvodnju melatonina. Izloženost vještačkoj spoljašnjoj svjetlosti noću takođe je povezana sa povećanom gojaznošću, depresijom, anksioznošću, disfunkcijom pamćenja, aterosklerozom i rakom, navodi Medicinski centar Univerziteta Raš.

Singapur, Katar i Kuvajt spadaju među zemlje sa najvećim svjetlosnim zagađenjem u svijetu, prema podacima National Geographic-a.

Morske kornjače dugo su proučavane kao vrsta koja je dramatično pogođena svjetlosnim zagađenjem. Ženke morskih kornjača polažu jaja na plažama, a njihove mladunčadi koriste prirodnu svjetlost mjeseca da se orijentišu prema moru. Međutim, kada su prisutni vještački izvori svetlosti koji imitiraju tu prirodnu svetlost, novorođene kornjače se dezorijentišu i mogu slučajno krenuti od mora – greška koju većina njih ne preživi. Slično tome, oko 10.000 ptica selica bude povređeno ili ubijeno svake godine udaranjem u nebodere i visoke zgrade nakon što ih zbune svetle zgrade, prema studiji objavljenoj u Nacionalnoj biblioteci medicine.

Mary Whitfill Roeloffs, Forbes

Alzheimer’s Risk Linked To Light Pollution, New Study Finds