Sedam svjetskih čuda – ideja za sljedeće putovanje

Veličanstveni inženjerski poduhvati, sedam svjetskih čuda, omogućavaju putnicima da istraže neke od najfascinantnijih civilizacija svijeta.

Isklesani u kamenu u pustinji, izgrađeni duž hiljada kilometara ili podignuti na planinskim padinama, sedam svjetskih čuda nalazi se na listi želja mnogih putnika. Evo objašnjenja šta su ona, gdje se nalaze i kada ih je najbolje posjetiti.

Sedam svjetskih čuda

Kada govorimo o sedam svjetskih čuda, možemo pomisliti na čuda antičkog ili modernog svijeta.

Grčki učenjaci su tokom vjekova sastavljali listu sedam čuda antičkog svijeta. Danas je samo jedno od njih dostupno posjetiocima.

Od 2007. postoji nova lista koja obuhvata sedam čuda modernog svijeta i sva su otvorena za turiste. Evo pregleda tih čuda, njihovih lokacija i najboljeg vremena za posjetu.

Sedam čuda antičkog sveta

Vjeruje se da su istoričar Herodot (484. pne – oko 425. pne), učenjak Kalimah (oko 305–240. pne) i Filon iz Vizantije oko 200. godine prije nove ere, doprinijeli stvaranju liste sedam čuda antičkog svijeta.

Riječ je o hramu Zevsa u Olimpiji, hramu Artemide u Efesu, mauzoleju u Halikarnasu, Kolosu sa Rodosa, Visećim vrtovima Vavilona, Svetioniku na Faru u Aleksandriji i piramidama u Gizi.

Od njih, samo je Velika piramida u Gizi u Egiptu dostupna danas turistima. Poznata je i kao Kufuova (Keopsova) piramida. Izgrađena je kao grobnica faraona Kufua. Možete je posjetiti putujući u Kairo. Najbolje vrijeme za obilazak ovog starog lokaliteta, starog više od 4.000 godina, je između oktobra i aprila, kada su temperature blaže. Takođe, preporučuje se da dođete rano ujutru ili kasno popodne kako biste izbjegli gužvu.

Sumnja u njihovo postojanje

Ostalih šest čuda antičkog svijeta je uništeno, a oko nekih i dalje postoji debata da li su ikada postojala:

Viseći vrtovi Vavilona, Irak – Ne postoje jasni arheološki dokazi o njihovom postojanju. Ipak, pretpostavlja se da su izgrađeni oko 600. godine pne. Ostaci su možda uništeni zemljotresom ili se sada nalaze ispod rijeke Eufrat.

Statua Zevsa u Olimpiji, Grčka – Uništena je u 5. ili 6. vijeku nove ere moguće u požaru, zemljotresu ili od hrišćanskih vladara koji su željeli da iskorijene paganizam.

Hram Artemide u Efesu, Turska – Više puta je rušen, a posljednji put 401. godine nove ere. Određeni ostaci se i danas mogu vidjeti u blizini grada Selčuka u Turskoj.

Mauzolej u Halikarnasu, Turska – Neki ostaci i dalje postoje u Bodrumu, ali su zemljotresi uništili lokalitet tokom srednjeg vijeka.

Kolos sa Rodosa, Grčka – Pretpostavlja se da je bio visok kao Kip slobode u Njujorku, ali od njega danas nema značajnijih ostataka jer ga je zemljotres uništio 226. godine prije nove ere.

Svetionik na Faru u Aleksandriji, Egipat – Sagrađen u 3. vijeku prije nove ere, ali je tokom vjekova pretrpio velika oštećenja usljed više zemljotresa. Neki njegovi podvodni ostaci su i dalje vidljivi.

Sedam čuda modernog svijeta

Sedam svjetskih čuda modernog svijeta, proglasila je 2007. godine fondacija New7Wonders. Izabrana su zbog svoje veličine, inovativnosti i kulturnog značaja. Milioni ljudi širom svijeta glasali su kako bi odabrali ova čuda.

Sedam modernih čuda raspoređeno je na pet kontinenata, a uključuju: Kineski zid, Petru u Jordanu, kip Hrista Spasitelja u Brazilu, Maču Pikču u Peruu, Čičen Icu u Meksiku, Koloseum u Rimu i indijski Tadž Mahal.

Sličnosti i razlike između antičkih i modernih čuda

Sedam čuda antičkog i modernog svijeta slična su po tome što predstavljaju nevjerovatna inženjerska dostignuća. Na primjer, antička Piramida u Gizi i relativno moderni Tadž Mahal svjedoče o vještini i ambicijama svojih graditelja.

Vladari su ih gradili kako bi pokazali moć, a često su imala i simbolički, kulturni ili vjerski značaj. Na primjer, antički hram Artemide i moderni kip Hrista Spasitelja nosili su duboku duhovnu i religijsku simboliku.

Ključna razlika je u tome što sedam antičkih čuda odražava mediteranski i bliskoistočni fokus grčkih istoričara. S druge strane, sedam modernih čuda predstavlja globalniju perspektivu, jer su raspoređena širom više kontinenata.

1. Kineski zid, Kina

Kineski zid izgrađen je kako bi zaštitio zemlju od invazija i proteže se impresivnih više od 20.000 kilometara od pustinje Gobi na zapadu do okeana na istoku. Ono što je počelo u 3. vijeku prije nove ere kao odbrambena mjera protiv ratobornih nomada, kasnije je postalo i simbol jedinstva Kine.

UNESCO ga je 1987. godine proglasio svjetskom baštinom, a iako NASA opovrgava tvrdnju, mnogi i dalje vjeruju da je Kineski zid jedina građevina koju je moguće vidjeti iz svemira.

Kineski zid pruža jedinstven uvid u kinesku istoriju i kulturu. Njegova ogromna veličina je zadivljujuća – izgradnja je trajala više od 2.000 godina, a zid nije samo barijera, već uključuje stražarske kule, utvrđenja, kasarne i garnizone.

Ovo inženjersko čudo simbolizuje više od dobre gradnje – priča priču o interakcijama Kine sa susjedima, kao i o mitovima i legendama koje su nastale uz vojnike, zatvorenike i radnike koji su ga gradili. Mnogi od njih su izgubili živote tokom izgradnje i prema legendama, njihova tijela su sahranjena unutar zida.

Najbolje vrijeme za posjetu je proljeće (april-maj) ili jesen (septembar-oktobar), kada su temperature prijatne, a pejzaži najljepši.

2. Petra, Jordan

„Ružičastocrveni grad“ u južnom Jordanu najposjećenija je turistička atrakcija u zemlji, sa milion posjetilaca godišnje. Ova arheološka lokacija datira iz 300. godine prije nove ere i bila je prijestonica Nabatejskog kraljevstva. Petra je postala zaštićeno područje 1993. godine, a dodatnu popularnost stekla je kao mjesto snimanja filma Indijana Džons i posljednji krstaški pohod, gdje je prikazana kao lokacija Svetog grala.

Najbolje vrijeme za posjetu je proljeće (mart–maj) ili jesen (septembar–novembar), kada su temperature blage. Ljeti može biti izuzetno vruće. Takođe, preporučuje se dolazak rano ujutru kako biste izbjegli gužve i uživali u jutarnjem svjetlu koje dodatno naglašava prelijepe ružičaste nijanse Petre.

3. Hrist Spasitelj, Brazil

Uzdižući se iznad Rio de Žaneira na jugoistoku Brazila, Hrist Spasitelj je statua Isusa, koju je dizajnirao francusko-poljski vajar Pol Landovski (Paul Landowski), a podignuta je 1931. godine.

Visoka je 30 metara i napravljena od armiranog betona, obložena hiljadama pločica od sapunskog kamena. Može se vidjeti iz bilo kog dijela Rija, a svake godine je posjeti više od dva miliona ljudi.

Statua se nalazi na planini Korkovado u Riju, do koje posjetioci mogu doći vozom, kombijem ili pješačkim stazama. Prije nego što su 2002. dodate pokretne stepenice i liftovi, posjetioci su morali da se popnu 200 stepenika do vrha.

Najbolje je posjetiti tokom proljeća (septembar-novembar) ili jeseni (mart-maj) kada je nebo vedrije, a temperature prijatnije.

4. Maču Pikču, Peru

Smješten visoko u peruanskim Andima, gdje se spaja sa Amazonskim basenom, Maču Pikču je grad Inka izgrađen u 15. vijeku na nadmorskoj visini od 2.430 metara. To je citadela koja se sastoji od 200 građevina na planinskim padinama ispresijecanim kamenim terasama.

Andsko planinsko selo Kusko je početna tačka za jednu od dvije pješačke rute koje traju oko četiri dana. Posjetioci mogu steći mnoga kulturna saznanja iz Maču Pikčua, prije svega o umijeću civilizacije koja je uspjela da izgradi takav arhitektonski biser visoko u Andima, okružen bogatom florom i faunom.

Maču Pikču je moguće posjetiti tokom cijele godine, ali idealni mjeseci su maj i septembar, kada ima manje gužve i obično manje padavina.

5. Čičen Ica, Meksiko

Čičen Ica je kompleks svetih ruševina Maja, uključujući ogromnu stepenastu piramidu na poluostrvu Jukatan u Meksiku. Bila je dio drevnog grada koji je cvjetao između 600. i 1200. godine nove ere. Piramida je poznata kao El Kastiljo ili Hram Kukulkana.

Smještena na poluostrvu Jukatan, Čičen Ica je lako dostupna automobilom, autobusom ili organizovanim turama iz Kankuna, Tuluma ili Meride.

Posjetioci mogu steći mnoga kulturna saznanja iz Čičen Ice, prije svega zbog toga što prikazuje genijalnost civilizacije Maja i njihove građevinske tehnike. Takođe, mogu saznati više o vjerovanjima Maja, značaju ljudskih žrtava u njihovim ritualima i načinu na koji je piramida izgrađena da odražava majanski kalendar – piramida ima 365 stepenika do vrha.

Najbolje je posjetiti tokom suve sezone (novembar-april) kako biste izbjegli vlagu i kišu.

6. Koloseum, Italija

Koloseum je vječna ikona Rima, poznat po velikom amfiteatru i gladijatorskim igrama. Ovo arhitektonsko remek djelo nudi uvid u grandioznost i kompleksnost rimske civilizacije i njenog arhitektonskog umijeća.

Lociran je u centru Rima, dostupan putem metroa, busa ili pješice. Najbliža je metro stanica.

To je simbol rimskog inženjerstva, arhitekture i kulture. Mjesto gdje su Rimljani gledali gladijatorske borbe, gdje su carevi iskazivali imperijalnu moć i gdje su ljudi dolazili da vide i budu viđeni.

Najbolje je posjetiti ga u proljeće (mart-maj) ili jesen (septembar-novembar) zbog blaže klime i malo manjih gužvi.

7. Tadž Mahal, Indija

Tadž Mahal je veličanstveni mauzolej od bijelog mermera, izgrađen kao simbol ljubavi cara Šaha Džahana prema njegovoj omiljenoj supruzi Mumtaz Mahal, što u prevodu znači „Izabrana u palati“.

Mumtaz je preminula pri porođaju 1631. godine, a legenda kaže da je car na njenoj samrtnoj postelji obećao da će joj izgraditi najljepšu grobnicu.

Smješten u Agri, Tadž Mahal je dostupan vozom, automobilom ili avionom od obližnjih aerodroma.

Posjetioci mogu steći mnoga kulturna saznanja iz Tadž Mahala. Nacionalna geografija ga opisuje kao „trajan spomenik ljubavi“, ali on je i dokaz kako je moćno carstvo moglo da pokaže svoju umjetničku i naučnu veličinu. Na njegovoj izgradnji je između 1631. i 1648. godine radilo 20.000 kamenorezaca i umjetnika.

Najbolje je posjetiti ga tokom zime (oktobar-mart) zbog prijatnije klime i jasnijih pogleda. Pošto može doći do veoma velike gužve, neki posjetioci biraju da dođu u zoru.

Posjeta svih sedam svetskih čuda modernog doba

Sedam svjetskih čuda modernog doba raspoređeno je širom svijeta, pa će njihova posjeta vjerovatno zahtijevati mnogo vremena i novca u poređenju sa prosječnim putovanjem. Postoje ture koje nude obilazak svih sedam čuda u jednom putovanju, koje često traje do mjesec dana i koštaju više od 10.000 dolara. Neke ture uključuju i jedino preostalo čudo starog sveta – Piramidu u Gizi.

Bez obzira na to da li ćete posjetiti svih sedam ili samo jedno od svjetskih čuda, ništa ne može nadmašiti osjećaj kada stignete na mjesto koje, bez obzira na broj drugih posjetilaca, u vama budi divljenje prema ljudskoj istoriji. Kako su kroz vjekove narodi uspijevali da izgrade nevjerovatna inženjerska dostignuća, često u najnepristupačnijim okruženjima, kao dokaz svoje kulture i vjerovanja. I osjećaj zahvalnosti koji možemo imati kao posjetioci, što smo makar na kratko dio te istorije, prije nego što se vratimo svojim svakodnevnim životima.

Alex Ledsom, saradnica Forbesa

The 7 Wonders Of The World Offer Ideas For Your Next Vacation