Kada je u pitanju mozak, veličina nije sve, naši geni određuju oko 40 posto inteligencije

Je li inteligencija nešto s čime se rađamo ili je vještina koju možemo razvijati tokom života? Možemo li biti pametniji? Je li inteligentniji neki umjetnik koji motivira druge da globalnu sliku svijeta promatraju drugačije ili naučnik koji rješava agoritme i druge teorijske nedoumice?

Sve su ovo pitanja koja čovjek sebi postavi barem jednom tokom životnog vijeka. Ali, ovo je i vrlo klizav teren za samo jedan zaključak, jer visoka inteligencija, ne mora nužno upućivati da će neko biti genijalac Teslinog tipa, ali je vrlo vjerovatno da će mu život pojednostaviti, barem u poimanju njegovih kretanja.

Natprosječno inteligentni ljudi imaju više zajedničkih osobina

Veliko istraživanje Univerziteta New Mexico pokazuje da natprosječno inteligentni ljudi imaju više zajedničkih osobina, ali je jedna naročito dominantna – smisao za humor. Oštar um potvrđuje brzo razmišljanje, i kreativnost jednog ljudskog bića u načinu procesuiranja informacija s kojima se svakodnevno suočava, kao i njihovog kontekstualiziranja. Zbog toga se brzina razmišljanja smatra ključnom u analizi nečije moždane sposobnosti.

Naučnici sa Univerziteta Queensland analizirali su DNK uzorke više od 18.000 djece iz Australije, Holandije, Velike Britanije i Amerike, od šest do 18 godina, upoređujući ih sa rezultatima koje su postigli na IQ testovima.

“Genetski faktori u značajnoj mjeri određuju inteligenciju djeteta, prevashodno gen FNBP1L koji prenosi roditeljske kodove”, navode u istraživanju.
Isti zaključci prate i istraživanje engleskih naučnika.
“Oko 50 posto razlika u inteligenciji među ljudima posljedica je genetike”, kaže Robert Plomin sa King's Collegea u Londonu.

Zaključak do kojeg su došli, analizirajući pojedinačne varijacije u genetskom kodu djece koje utječu na njihove rezultate na testovima, je taj da geni određuju oko 40 posto ukupne inteligencije.

“Ova saznanja dolaze nam kao rezultat najveće studije na temu dječije inteligencije te su dodatni dokaz da su geni bitni, pa čak i bitniji od vaspitanja za oblikovanje dječije inteligencije”, kaže profesor Beben Benyamin, voditelj studije.
Sve navedeno u budućnosti bi moglo doprinijeti boljem shvatanju određenih zdravstvenih poteškoća, prevashodno, mentalnih.

Tokom ljudske evolucijske istorije, veličina našeg mozga dramatično se povećala, kako su naše kognitivne sposobnosti rasle, piše “New Scientist”. Čak i među modernim ljudima, veličina mozga odgovorna je za oko 10 posto razlike u rezultatima inteligencije između pojedinaca. Veliki mozgovi mogu jednostavno imati više neurona i stoga veću moć obrade, ili neuroni mogu posjedovati glomazniju izolacijsku bijelu tvar, što im omogućuje bržu komunikaciju.

Ipak, kada je u pitanju mozak, veličina nije sve. “Neandertalci su imali veći mozak od nas i izumrli su”, kaže Rex Jung sa Univerziteta New Mexico. “Muškarci također imaju veći mozak od žena. Znači li to da su muškarci pametniji od žena? Sigurno ne.”
Zapravo, struktura mozga je pouzdaniji pokazatelj pameti od veličine mozga.

U prosjeku, navodi se, žene imaju deblji korteks – naborani, vanjski sloj mozga, odgovoran za funkcije višeg nivoa (deblji korteks je povezan s višim IQ rezultatima). Muškarci, s druge strane, obično imaju veće subkortikalne regije, uključujući hipokampus, koji je uključen u pamćenje i prostornu svijest, i amigdalu, koja upravlja emocijama i donošenjem odluka, iako to ne mora nužno odgovarati većoj vještini u ovim stvarima.

Postoji jedna šema kretanja ljudske misli, a to je da su inteligentni i visoko kvalificirani pojedinci često skloni podcijeniti svoje sposobnosti, dok s druge strane, postoje osobe s manjkom vještina i znanja u nekoj oblasti koje vjeruju da su njihove vještine mnogo veće nego što zapravo jesu.

Može li se postati pametniji i kako održati oštrinu mozga što duže?

Časopis “Nature” objavio je 1990-ih jedan članak koji je rezultat sumiranja rezultata studentskih radova, a u kojem se navodi da su studenti koji su slušali Mozarta postigli bolje rezultate prilikom polaganja testa inteligencije. Ovakvi rezultati bili su okidač rađanja i razvoja industrije vježbanja mozga vrijedne milijarde dolara. Međutim, na drugim istraživanjima, tzv.Mozart učinak nije dao rezultate, kao ni neki drugi programi za trening mozga naročito kod djece.

“Trening mozga, Baby Einstein i neki drugi prilično su razočaravajući u smislu mogućnosti povećanja IQ-a”, kaže Stuart Ritchie sa Univerziteta u Edinburghu.

S druge strane, obrazovanje se pokazalo djelotvornim u području stimulacije našeg mozga. Tokom 1960-ih, norveška vlada uvela je dvije dodatne godine obaveznog obrazovanja u svoj kurikulum, i počela praviti poređenja po regijama.
Rezultati IQ-a iz testova koje su polagali svi norveški muškarci kao dio svoje obavezne vojne službe, pokazali su da je dodatno školovanje povećalo IQ za 3,7 bodova.

Sve navedeno, ne znači da ljude treba zauvijek ostaviti u školskim klupama kako bi bili supergenijalci, ali svakako treba uzeti u obzir pozitivne učinke čitanja, naročito danas, kada postoji toliko razlika u školskim sistemima i nastavnim planovima. Obrazovanje ipak pruža određeni stepen poticanja kada je riječ o našem mozgu i razmišljanju.

Naučno je dokazano da što više vremena i truda ulažete u učenje i obogaćivanje znanja, to ste upućeniji. Nivo kognitivnog rasta i razvoja u korelaciji je s ljudskom predanošću učenju.Međutim, morate žudjeti za otkrivanjem i učenjem novih stvari. Znatiželja je ta koja pokreće inteligentne ljude. Također je utvrđeno da djeca s višim IQ rezultatima postaju općenito radoznala i otvorena kad odrastu.

Novi izvor kapitala nije novac, sirovine ni tehnologija, barem ne u potpunosti. To je inteligencija. Znanje mijenja planetu i utiče na globalna kretanja.

Različiti naučnici nude različite zaključke u vezi sa postojanjem suptilnih znakova koji mogu upućivati na to da smo inteligentniji nego što mislimo. Grupisali smo ih i oni izgledaju ovako:

• Skupina američkih istraživača zaključila je da su inteligentni ljudi skloniji previše razmišljati i brinuti se oko određenih problema. Sklonost pretjeranom analiziranju doprinosi većem riziku od izloženosti mentalnim poremećajima.
• U svojoj knjizi “Neurofitness”, neurohirurg Rahul Jandial otkrio je da redovne tjelesne aktivnosti održavaju um oštrim i jačaju inteligenciju: “One omogućuju jedinstvene veze između pojmova i misli, te jačaju kapacitet i funkcije mozga, a time se potiče rast moždanih ćelija i njihovo povezivanje”, kaže dr. Jandial.
• Studije provedene na Univerzitetu New Mexico pokazuju da profesionalni komičari posjeduju visok nivo verbalne inteligencije, naročito kada je riječ o crnom humoru. Istraživanje objavljeno u Cognitive Processingu pokazuje da ovu vrstu humora naročito cijene pametni ljudi, uz obrazloženje da pretpostavljaju kako je procesuiranje mračnog humora složena vježba za ljudski mozak te zahtijeva visoke kognitivne sposobnosti.
• Nekima je osuđivanje kao osobina veoma negativna, ali nauka je dovodi u direktnu vezu sa visokom inteligencijom. Dobro uvježban mozak bolji je u otkrivanju obrazaca u ponašanju drugih.
• Psihologinja Kathleen Vohs sa Univerziteta u Minnesoti otkrila je da pametni ljudi biraju neuredna okruženja. U svom eksperimentu okupila je dvije grupe ljudi da osmisle nekonvencionalnu upotrebu ping pong loptica. Dok je jedna grupa smještena u čistu sobu, druga je držana u neurednom okruženju.
  Na kraju je grupa koja je ostala u neurednoj sobi stvorila više kreativnih i jedinstvenih ideja. Ukoliko se pronalazite u ovom istraživanju, neka vas ubuduće ne brine vaš kreativni nered, jer možda je baš on dobro razvijen skup kognitivnih i kreativnih vještina.
• I na kraju, ukoliko razgovarate sami sa sobom, ne brinite, istraživači sa Univerziteta Bangor zaključuje da je to prije pokazatelj inteligencije, nego nekog mentalnog problema.

Ljudski mozak u brojevima

Sa oko 1.5 kg, ljudski mozak je oko dva do tri puta manji od mozga slona i do šest puta manji od mozga nekih kitova i delfina.
Ljudski mozak sadrži 86 milijardi nervnih ćelija i 85 milijardi ne-neuronskih ćelija. Iako čini oko 2% tjelesne mase prosječne odrasle osobe, ljudski mozak sagorijeva oko 20% kalorija koje koristimo.