Vrlo izvjesno da će Putin vladati Rusijom do 2036.: Ruski vladar s najdužim stažom još od Staljina

LIDERI Ika Ferrer Gotić 14. mar 2024. 17:38
featured image

14. mar 2024. 17:38

U Rusiji se održavaju predsjednički izbori koji će sasvim sigurno produžiti vladavinu Vladimira Putina kroz ovu deceniju i do 2030-ih. Rusi će moći glasati tokom tri dana od 15. marta, iako je prijevremeno glasanje i glasanje putem pošte već počelo, uključujući i okupirane dijelove Ukrajine gdje ruske snage pokušavaju nametnuti vlast.

Ali, ovo nisu tek obični izbori; anketa je u suštini ustavna vježba za označavanje kutija koja nema izgleda za uklanjanje Putina s vlasti. Predsjednikova dominacija nad ruskim izbornim sistemom već je ojačana kako se izbori naziru. Jedinom antiratnom kandidatu u zemlji zabranjeno je kandidiranje, a Aleksej Navaljni, bivši opozicioni lider koji je bio najistaknutiji anti-Putinov glas u Rusiji, umro je prošlog mjeseca.

Kada i gdje se održavaju izbori?

People, including supporters of Russian incumbent President and presidential candidate Vladimir Putin, take part in a procession organized on the occasion of the upcoming presidential election, in the Chechen capital Grozny, Russia, March 10, 2024. REUTERS/Chingis Kondarov

Glasanje će se održati od petka 15. marta do nedelje 17. marta, prvi ruski predsjednički izbori koji će se održati u tri dana; prijevremeno glasanje je bilo u toku ranije, uključujući među ruskim iseljenim stanovništvom širom svijeta. Glasanje je također organizirano u četiri ukrajinska regiona za koje je Rusija rekla da će anektirati u septembru 2022., kršeći međunarodno pravo. Rusija je već održala regionalne izbore i referendume na tim okupiranim teritorijama, što je pokušaj koji je međunarodna zajednica odbacila kao laž, ali koji Kremlj smatra ključnim za svoju kampanju rusifikacije.

Drugi krug glasanja održat će se tri sedmice nakon ovog vikenda ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova, iako bi bilo veliko iznenađenje. Rusi sami biraju poziciju predsjednika; naredni parlamentarni izbori, koji čine sastav Dume, zakazani su za 2026. Glasanje se održava tokom vikenda.

Koliko dugo je Putin na vlasti?

Russian President Vladimir Putin speaks with Director General of Rossiya Segodnya media group Dmitry Kiselyov during an interview in Moscow, Russia, March 12, 2024. Sputnik/Gavriil Grigorov/Pool via REUTERS

Putin je 2021. godine potpisao zakon koji mu je omogućio da se kandiduje za još dva predsjednička mandata, potencijalno produžavajući njegovu vladavinu do 2036. godine, nakon što mu je na referendumu prethodne godine omogućio da poništi sat na granicama svog mandata. Ovi izbori će označiti početak prvog od ta dva dodatna mandata. On je u suštini bio šef države tokom čitavog 21. vijeka, prepravljajući pravila i konvencije ruskog političkog sistema kako bi proširio svoja ovlaštenja.

To ga već čini ruskim vladarom s najdužim stažom od sovjetskog diktatora Josifa Staljina. Prethodni Putinovi napori da zadrži kontrolu uključivali su ustavni amandman iz 2008. koji je produžio predsjednički mandat sa četiri na šest godina, te privremenu zamjenu posla sa njegovim tadašnjim premijerom Dmitrijem Medvedevom iste godine, što je prethodilo brzom povratku na mjesto predsjednika 2012. godine.

Da li je Putin popularan u Rusiji?

Zaista je teško procijeniti popularno mišljenje u Rusiji, gdje nekoliko nezavisnih analitičara djeluje pod striktnim nadzorom i gdje se, čak iu legitimnom istraživanju, mnogi Rusi plaše kritike Kremlja. Ali Putin je nesumnjivo požnjeo plodove političkog pejzaža koji je dramatično okrenut u njegovu korist. Levada centar, nevladina organizacija za istraživanje javnog mnjenja, izvještava da je Putinov rejting odobravanja na preko 80% – cifra koja bode oči gotovo nepoznata među zapadnim političarima, i značajno povećanje u odnosu na trogodišnji period prije invazije na Ukrajinu.

Russian President Vladimir Putin attends a meeting with winners of the Leaders of Russia national management competition at the Kremlin in Moscow, Russia March 12, 2024. Sputnik/Sergei Savostyanov/Pool via REUTERS

Invazija je Putinu dala nacionalističku poruku oko koje će okupiti Ruse, podižući svoj imidž, a čak i kada je ruska kampanja stala tokom 2023. godine, rat je zadržao široku podršku. Nacionalna sigurnost je na prvom mjestu za Ruse kako se izbori približavaju; Ukrajinski napadi na ruske pogranične regije doveli su do rata mnogim ljudima unutar zemlje, ali podrška invaziji – koju ruski lideri eufemistički nazivaju “specijalnom vojnom operacijom” – i dalje je visoka.

Levada centar je krajem 2023. otkrio da “povećana inflacija i rastuće cijene hrane mogu imati trajan utjecaj na raspoloženje Rusa”, pri čemu se povećava udio Rusa koji smanjuju potrošnju. Ali to ne znači da Rusi očekuju da će izbori promijeniti smjer zemlje. Putin ima velike koristi od apatije; većina Rusa nikada nije svjedočila demokratskom prijenosu vlasti između suparničkih političkih stranaka na tradicionalnim predsjedničkim izborima, a izrazi bijesa na Kremlj su dovoljno rijetki da odvoje veći dio stanovništva od politike.

Ukrainian servicemen of the 126th Separate Territorial Defence Brigade fire a D-30 howitzer towards Russian troops at a position in a front line, amid Russia's attack on Ukraine, in Kherson region, Ukraine March 12, 2024. Radio Free Europe/Radio Liberty/Serhii Nuzhnenko via REUTERS

Putinov bivši pisac govora, Abas Galjamov, rekao je prošlog mjeseca za CNN da u Rusiji raste nezadovoljstvo protiv predsjednika. Galjamov je rekao da Putin pokušava da eliminiše opozicione lidere iz društva kako bi barem osigurao da takvo nezadovoljstvo ostane “nestrukturirano”, “neorganizovano” i “bez vođe” uoči budućih izbora.

Ko je još u utrci?

Kandidate na ruskim izborima strogo kontroliše Centralna izborna komisija (CIK), što omogućava Putinu da se kandiduje na povoljnom terenu i smanjuje mogućnost da opozicioni kandidat dobije zamah. Slično je i ove godine. “Svaki kandidat suprotstavlja ideologije i unutrašnju politiku, ali zajedno doprinose Putinovom cilju da pojača svoj stisak na Rusiju tokom svog sljedećeg predsjedničkog mandata”, napisao je Callum Fraser iz istraživačkog centra Royal United Services Institute (RUSI).

REUTERS

Rusi u inostranstvu nemaju povjerenja u ove predsjedničke izbore – i podjeljeni su oko toga šta mogu da urade. Nikolaj Haritonov predstavljat će Komunističku partiju, kojoj je bilo dozvoljeno da kandiduje kandidata na svim izborima ovog vijeka, ali nije dobila ni petinu glasova od prvih Putinovih predsjedničkih izbora.

Još dvojica političara iz Dume, Leonid Slucki i Vladislav Davankov, također se kandiduju. Davankov je zamjenik predsjedavajućeg Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, dok Slucki predstavlja Liberalno-demokratsku partiju Rusije, stranku koju je prethodno vodio ultranacionalistički vatreni Vladimir Žirinovski, koji je umro 2022.

Svi se smatraju pouzdano prokremljskim . Ali ne postoji nijedan kandidat koji se protivi Putinovom ratu u Ukrajini; Borisu Nadeždinu, ranije jedinoj antiratnoj ličnosti na tom polju, CIK je u februaru zabranio kandidiranje nakon što je tijelo tvrdilo da nije dobio dovoljno legitimnih potpisa za nominaciju svoje kandidature.

CIK je u decembru odbio još jednog nezavisnog kandidata koji je otvoreno govorio protiv rata u Ukrajini, Jekaterinu Duncovu, navodeći navodne greške u registracijskim dokumentima njene izborne grupe. Duncova je kasnije pozvala ljude da podrže Nadeždinovu kandidaturu. Pišući na društvenim mrežama u februaru, opozicioni aktivista i bivši pomoćnik Navaljnog, Leonid Volkov, odbacio je izbore kao “cirkus”, rekavši da su oni trebali signalizirati Putinovu ogromnu masovnu podršku.

Da li su izbori pošteni?

FILE PHOTO: A view of the Kremlin and St. Basil's Cathedral on a frosty day in Moscow, Russia December 7, 2023. REUTERS/Maxim Shemetov/File Photo

Ruski izbori nisu ni slobodni ni pošteni i služe u suštini kao formalnost za produženje Putinovog mandata na vlasti, prema nezavisnim tijelima i posmatračima u zemlji i van nje. Putinove uspješne kampanje dijelom su rezultat “preferencijalnog medijskog tretmana, brojnih zloupotreba položaja i proceduralnih nepravilnosti tokom prebrojavanja glasova”, navodi Freedom House, globalna organizacija za nadzor demokratije.

Izvan izbornih ciklusa, propagandna mašina Kremlja cilja na birače povremeno histeričnim pro-Putinovskim materijalom, a mnoge web-stranice vijesti izvan Rusije su blokirane nakon invazije na Ukrajinu, iako su mlađi glasači koji su više tehnički upućeni navikli da koriste VPN-ove za pristup . Protesti su također strogo ograničeni, što javno izražavanje opozicije čini opasnom i rijetkom pojavom.

A Russian Yars intercontinental ballistic missile system drives in Red Square during a military parade on Victory Day in central Moscow, May 9. Sputnik/Gavriil Grigorov/Pool

Zatim, kako izbori dolaze na vidjelo, istinski opozicioni kandidati gotovo neizbježno vide svoje kandidature uklonjene ili se nađu spriječeni da traže funkciju, kao što su Nadeždin i Duncova otkrili tokom ovog ciklusa. „Opozicioni političari i aktivisti često su na meti izmišljenih krivičnih slučajeva i drugih oblika administrativnog uznemiravanja koji su osmišljeni da spriječe njihovo učešće u političkom procesu“, navodi Freedom House u svom najnovijem globalnom izvještaju.

Kako je smrt Navaljnog uticala na izbore?

FILE PHOTO: A photograph of Russian opposition politician Alexei Navalny and his wife Yulia is placed amid flowers on the grave of Russian opposition politician Alexei Navalny following his funeral at the Borisovskoye cemetery in Moscow, Russia, March 2, 2024. REUTERS/Stringer//File Photo

Vrijeme smrti Alekseja Navaljnog – Putinovog najistaknutijeg kritičara – poslužilo je da se naglasi kontrola koju ruski lider vrši nad politikom svoje zemlje. U jednom od posljednjih Navalnyjevih pojavljivanja pred sudom prije njegove smrti, pozvao je radnike zatvorske službe da “glasaju protiv Putina”.

“Imam prijedlog: glasati za bilo kojeg kandidata osim za Putina. Da biste glasali protiv Putina, samo trebate glasati za bilo kog drugog kandidata”, rekao je on 8. februara. Njegova smrt bacila je zloslutnu sjenku na kampanju. Udovica Navaljnog, Julija Navalnaja, pozvala je Evropsku uniju da “ne prizna izbore” u strastvenom obraćanju Vijeću za vanjske poslove nekoliko dana nakon što je ostala udovica.