Upoznajte skriveni svijet Bernarda Arnaulta, najbogatijeg čovjeka na svijetu
Bernard Arnault je u februaru zbacio osnivača Tesle Elona Muska s vrha prestižne Forbesove liste milijardera te ponovo nosi titulu najbogatijeg čovjeka na svijetu. Ko je taj Francuz na čelu carstva LVMH u čijem okrilju posluje 75 modnih i kozmetičkih brendova uključujući Louis Vuitton i Sephoru?
Francuski biznismen, osnivač i izvršni direktor LVMH-a jedne od najluksuznijih grupacija na svijetu Bernard Jean Étienne Arnault vratio se na prvo mjesto Forbesove liste milijardera. Procijenjeno neto bogatstvo mu je oko 211 milijardi dolara, što nadilazi 180 milijardi koliko se smatra da je u vlasništvu donedavno najbogatijeg čovjeka na svijetu, osnivača Tesle Elona Muska.
Na listi koja prati bogatstvo u stvarnom vremenu taj iznos izgleda i nekoliko brojeva bolje, kreće se oko 237 milijardi dolara.
Neovisno o tome u kojem smjeru njegova procijenjena vrijednost titra, status sedamdesetpetogodišnjeg Arnaulta se ne mijenja. On nije samo poslovni čovjek, već i moćnik, rado viđena osoba u najvišim političkim krugovima Francuske.
Blizak je prijatelj Nicolasu Sarkozyju, bivšem francuskom predsjedniku kojem je 2008. godine bio kum na vjenčanju s Carlom Bruni. Njeguje dobre odnose i s aktualnim predsjednikom Emmanuelom Macronom, s Tonyjem Blairom, nekadašnjim britanskim premijerom, a bio je i počasni uzvanik svečanog banketa u Verseillesu prigodom posjete britanskog kralja Karla III.
Uprkos tome, u zemlji gdje su građani skloni izlasku na ulice i borbi za radnička prava, taj predstavnik više klase i svega onoga što si običan puk ne može priuštiti, u šetnju pariškim ulicama ne polazi bez tjelohranitelja.
Sam je ustvrdio kako je ambasador francuske kulture jer stvara nešto amblematično, usporedivo s Versaillesom i Marijom Antoanetom. Moglo bi se reći kako je s kraljicom koja je ostala upamćena po izjavi ‘Neka jedu kolače’ usporediva i njegova nepopularnost u očima naroda. Smatraju ga se surovim kapitalistom zbog silnih agresivnih preuzimanja i pojedinih velikih hladnokrvnih rezova koji su postali temelj za rast njegova carstva.
Arnault, koji je tokom više od trideset godina pretvorio LVMH u najvrjedniju firmu u Francuskoj, nije aristokratske krvi. Zanat je ispekao radeći za svog oca Jeana, industrijalca s diplomom inženjera koji je naslijedio građevinsku firmu Ferret Savinel od svog punca.
Krenuvši očevim stopama i završivši studij na École Polytechnique, Bernard se 1971. godine zaposlio u Ferret Savinelu u rodnom Roubaixu. Nakon tri godine, već je bio uključen u upravljanje kompanijom. S 28 otac ga je zadužio za poslovanje nekretninama i poslao u New York procijenivši kako je SAD plodnije tlo za biznis i krupni kapital od tada socijalističke Francuske.
Snašao se vrlo brzo i usvojio agresivan pristup spajanja i preuzimanja kompanija.
Iz New Yorka u Pariz vratio ga… taksist
Navodno je njegovu povratku u Francusku kumovao razgovor s taksistom. Vozač mu je, priča Arnault, kazao kako ne zna tko je francuski predsjednik Georges Pompidou, ali zna tko je Christian Dior. Anegdota iz njujorškog taksija postala je dobra uvertira u priču o osvajanju brenda Dior.
Ta se epizoda odigrala 1984. godine. Arnault je saznao kako vlada traži kupca jer je bankrotirala tvrtka Boussac koja se bavila proizvodnjom tekstila i pelena za jednokratnu upotrebu. Ne odviše zanimljivo? Varate se! U njenomu sistemu bio je i Dior i naš je glavni lik to znao.
Stoga se bacio na posao. Uz asistenciju starijeg partnera financijera Lazarda Frèresa et Ciea Antoinea Bernheima, kupio je Financière Agache i postao izvršni direktor preuzimajući kontrolu nad Boussacom. Jednokratne pelene, složit ćete se, ne zvuče glamurozno, ali bio je to začetak luksuznog konglomerata.
Ipak, tada nije izgledalo blještavo. Valjalo je obaviti restrukturiranje. I Arnault je to obavio. Uz neke komunikacijske greške u koracima. Najavljivao je očuvanje radnih mjesta i oživljavanje poslovanja, a onda je podijelio devet hiljada otkaza i rasprodao dio poslovnog carstva za pola milijarde dolara. Njegov način uistinu je kraljevski razljutio javnost koja ga je prozvala Vukom u kašmiru. Ipak, poslovanje je počelo rasti.
Francuza i njegovu imućnu porodicu na Forbesovoj listi prati šest biznismena iz Sjedinjenih Američkih Država. Uz Elona Muska, tu su prvi čovjek Amazona Jeff Bezos, osnivač i tehnološki direktor Oraclea Larry Ellison, legendarni investitor i osnivač Berkshire Hathawayja Warren Buffett, pokretač Microsofta Bill Gates te medijski mogul i utemeljitelj Bloomberga Michael Bloomberg.
| Rang | Milijarder | Tvrtka | Neto bogatstvo (u mlrd $) |
|---|---|---|---|
| 1. | Bernard Arnault | LVMH | 211 |
| 2. | Elon Musk | Tesla, Space X | 180 |
| 3. | Jeff Bezos | Amazon | 114 |
| 4. | Larry Ellison | Oracle | 107 |
| 5. | Warren Buffett | Berkshire Hathaway | 106 |
| 6. | Bill Gates | Microsoft | 104 |
| 7. | Michael Bloomberg | Bloomberg LP | 94,5 |
| 8. | Carlos Slim Helu | Telecom | 93 |
| 9. | Mukesh Ambani | Reliance Industries | 83,4 |
| 10. | Steve Ballmer | Microsoft | 80,7 |
Izvor: Forbes lista milijardera
Šoping Vuka u kašmiru
Uslijedio je dugački niz preuzimanja, a u povijesti je ostala upisana još jedna prepredena taktika Vuka u kašmiru. Iskoristio je sukobe dvojca koji je upravljao grupacijom Louis Vuitton Moët Hennessy (LVMH). Prvo je stao na stranu prvog čovjeka Louis Vuittona Henryja Racamiera i pomogao mu svrgnuti kolegu Alaina Chevaliera, da bi i njemu potom u upravnom odboru konglomerata oduzeo poziciju.
Bilo je to 1989. godine. Već iduće godine preuzeo je kontrolu nad firmom uz podršku investicijske banke Lazard.
U idućih deset godina Arnault se strastveno bacio na šoping luksuznih brendova. Portfelj LVMH-a proširio se za Berluti, Kenzo, Guerlain, Loewe, Marc Jacobs, Sephoru, Thomasa Pinka, Emilija Puccija, Fendi, DKNY i La Samaritaine. Usput je kupio i novine, prvo La Tribune, ali kako nije davao očekivane rezultate, prodao ih je i kupio poslovni dnevnik Les Échos.
Danas je u sastemu LVMH-a 75 brendova među kojima su i Bulgari, Dom Perignon, Givenchy, Loro Piana, Fenty Beauty. Dio tog carstva 2021. godine postala je i američka draguljarnica Tiffany.
Arnault je za to izdvojio 15,8 milijardi dolara. Vjeruje se kako je to dosad najveće preuzimanje u segmentu luksuza. Grupacija je posljednjih godina ušla u luksuzne hotele i ugostiteljstvo. Preuzeli su hotelsku grupu Belmond, čija imovina uključuje hotel Cipriani u Veneciji, restoran 21 Club u New Yorku, kao i Tiffany i Dior restorane te koktel bar Moet u Parizu.
| U vlasništvu porodice Arnault je 48 posto grupacije čija je tržišna kapitalizacija danas oko 444 milijarde eura. |
Odvažnom milijarderu, međutim, nije sve išlo od ruke. Dva su mu velika brenda izmigoljila iako je na njih ozbiljno bacio oko, bili su to Gucci i Hermes. Pokušaj da 2001. godine od svog rivala Françoisa Pinaulta preuzme talijanski Gucci ostao je upamćen kao “rat torbica”, a jednako tako ostalo je upamćeno kako mu to nije uspjelo.
Na tiha vrata, kupujući dionice pokušao je ući i u Hermes. Ta je bitka za proizvođača svilenih šalova i kultne torbice Birkin trajala je sve do 2017. kada je LVMH konačno kapitulirao i odustao od većinskog paketa dionica Hermesa.
Nasljednici
Povijest se ponavlja, tako i njegovo petero djece već godinama radi u očevu carstvu, a s godinama su se i uspeli u upravljačkoj hijerarhiji. U junu 2022. godine Arnault je unio promjene u svojoj holding kompaniji Agache kako bi svojoj djeci podijelio jednake udjele u kompaniji.
Mediji su se odmah raspisali o tome kako će se carstvo ugušiti u pohlepi i međusobnom neslaganju nasljednika kao u popularnim televizijskim serijama na streaming servisima. Iskusni Arnault svima je njima začepio usta povećavanjem dobne granice za izvršnog direktora na 80 godina.
Dvoje najstarije djece Delphine (48) i Antoine (46) dobio je u prvom braku s Anne Dewavrin koji je okončan 1990. godine. Godinu dana kasnije oženio je pijanisticu Helene Mercier s kojom je i danas, a u tom je braku dobio tri sina – Alexandra (31), Frédérica (29) i Jeana (25).
U januaru je Forbes pisao o dvadesetdevetogodišnjem Frédéricu koji je preuzeo upravljanje LVMH odjelom za satove u čijem su portfelju Tag Heuer, Hublot i Zenith. “Danas ne razmišljamo o nasljeđivanju. Doći će i vrijeme za to, a on je maher za tajming“, izjavio je tom prilikom o svom ocu mladi direktor za Financial Times.
Krajem januara taj je ugledni ekonomski dnevnik objavio je i kako je Arnault odlučio Alexandra, zaduženog za komunikacije u Tiffanyju, i Frédérica uvrstiti u upravni odbor. U njemu su već Delphine, izvršna direktorica firme Christian Diora i Antoine koji je nedavno zamijenio mjesto izvršnog direktora Berlutija za čelnu poziciju u holdingu Chrisitan Dior.
Još jedino Jean nije došao u to upravljačko tijelo, ali i on ima direktorsku poziciju. Šef je odjela satova u Louis Vuittonu.
Industrija luksuza oporavlja se od pandemijskih utjecaja. Lous Vuitton je postao prvi svjetski luksuzni brend koji je uspjeo ostvariti prodajni rezultat koji premašuje deset milijardi eura. Međutim, rastući troškovi života pritišću i srednju klasu u SAD-u i Evropi, a Kina se sporo oporavlja od pandemijskih šokova. Sve to je smanjilo apetite za luksuzom.
| Arnault i KVMH imaju 40 posto udjela u private equity tvrtki L Catterton koja ima imovinu vrijednu 30 milijardi dolara te investicije u Birkenstock i Equinox. Također, Arnaultova holding tvrtka Agache podržava i fond rizičnog kapitala Aglaé Ventures u čijem su portfelju Neflix i Byte Dance, vlasnik TikToka. |
U međuvremenu, Arnault ne propušta svoje redovne treninge tenisa, pokoji meč odigra i protiv svog prijatelja profesionalnog tenisera Rogera Federera, a odmak od posla pruža mu i klavir. Priča se kako je izvrsni pijanist svoju sadašnju suprugu i zaveo svirajući joj Chopina i ostale klasične skladatelje.
Klavir ima i u uredu gdje zna napraviti stanku od pola sata za sviranje. Nepokolebljivi kralj luksuza budi se i dalje svako jutro u 6:30, a već u osam je u uredu u kojem zna ostati i do 21 sati. To je ta pokretačka sila i radna etika koja je i omogućila da se njegovo bogatstvo danas broji u milijardama.
