Sergey Brin donira veliki novac za proučavanje Parkinsonove bolesti i autizma
Suosnivač Googlea već je donirao više od 1,5 milijardi dolara za istraživanje Parkinsonove bolesti. Sada, kada se fokusira na autizam, takođe ulaže u investicione fondove i startape koji rade na razvoju terapija i tretmana.
Nicole Shanahan je 26. marta 2024. izašla na nacionalnu scenu kao potpredsjednički kandidat Roberta F. Kennedya Jr-a. Tog dana, a i kasnije u javnim nastupima, Shanahan je podijelila detalje o dijagnozi autizma svoje male kćerke. Povezujući je sa vakcinom koju je primila kao beba. Nema dokaza da vakcine izazivaju autizam. Ali, Shanahan, nazivajući sebe „mamom za autizam“, širila je ovu demantovanu teoriju tokom svoje petomjesečne kampanje za potpredsjednički položaj. „Moja kćerka mi je skinula veo s očiju“, rekla je Shanahan u podkastu dan nakon što je prihvatila nominaciju. „Ako govorimo o mojoj podršci Bobbyju Kennedyju, to je ono što me je dovelo do ovog pokreta: finansijski, duhovno i možda na druge načine“.
Daleko od predizborne kampanje, njen bivši suprug i otac njihove kćerke, suosnivač Googlea Sergey Brin, nikada javno nije govorio o svom djetetu niti o uvjerenjima Shanahan. Međutim, početkom 2022. godine, članovi njegovog filantropskog tima počeli su da istražuju načine kako da pomognu. Nakon više od dvije godine planiranja i skoro 50 miliona dolara uloženih u istraživanje autizma, Brin pokreće novu inicijativu pod nazivom „Usklađivanje istraživanja za uticaj na autizam“ (ARIA) koja će finansirati istraživanja o uzrocima autizma, kao i terapijama za njega.
I sam u riziku od Parkinsonove bolesti
Dugoročni budžet za ovaj projekat još nije definisan, ali će znatno premašiti dosadašnje troškove, prema osobi upoznatoj sa Brinovom filantropskom strategijom. Njegov prvi program, pod nazivom IMPACT mreža, ima za cilj povezivanje centara za brigu o autizmu i istraživača koji će sarađivati i koordinisati klinička ispitivanja. Prijave za mrežu biće otvorene u narednim mjesecima.
Brinov fokus na autizam je njegov najnoviji napor da usmjeri većinu svojih značajnih filantropskih davanja na stanja koja pogađaju centralni nervni sistem (CNS). Organizovana su pod kišobranom nazvanim CNS Quest, kaže Ekemini Rile, koja ima doktorat iz molekularne medicine i pomaže u vođenju ovih inicijativa. Veći dio Brinovih početnih davanja bio je usmjeren na osnovnu nauku iza Parkinsonove bolesti, počevši prije više od jedne decenije. Bipolarni poremećaj postao je fokus 2022. godine, kako je Forbes ranije izvijestio.
Iako Brin rijetko razgovara s novinarima i drži svoj život privatnim, sva tri stanja – Parkinsonova bolest, bipolarni poremećaj i autizam – pogodila su članove njegove porodice. Njegova majka, kojoj je Parkinsonova bolest dijagnostikovana prije više od dvije decenije, preminula je u decembru u 76. godini. Brin je 2010. takođe otkrio u rijetkom intervjuu da ima povećan rizik od obolijevanja od Parkinsonove bolesti. Zbog genetske mutacije koju je imala i njegova majka.
Donirao gotovo četiri milijarde dolara
„Ovaj rad je ličan jer počinje od Parkinsonove bolesti. A ja nosim jednu od otkrivenih genetskih mutacija, mutaciju G2019S gena LRRK2“, napisao je u mejlu za Forbes Brin, sedmi najbogatiji čovjek u svijetu. „Ovo istraživanje dovelo je do otkrića nove varijante gena GBA1 koja povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod ljudi afričkog porijekla. Optimističan sam u pogledu sličnih otkrića koja će poboljšati njegu osoba s bipolarnim poremećajem i autizmom“.
Od Brinovih skoro 900 miliona dolara filantropskih grantova prošle godine (skoro duplo više nego 2023. i četvrtina njegovih 3,9 milijardi dolara ukupnih davanja tokom života) oko polovine je otišlo na ciljeve povezane sa CNS Quest-om. Brin je takođe počeo da podržava startape i investicione fondove koji rade na komercijalnim rješenjima i tretmanima. Uložio je više od 600 miliona dolara do danas, uključujući oko 400 miliona samo u 2024. godini. Dok će svi profiti biti reinvestirani ili donirani neprofitnim organizacijama, to je još jedan način da se podstakne napredak.
Brin je već potrošio 1,75 milijardi dolara na istraživanje Parkinsonove bolesti. To je razarajuće degenerativno oboljenje koje pogađa 10 miliona ljudi širom svijeta, više nego bilo koja druga osoba. On je jedan od malobrojnih ljudi na globalnom nivou koji su donirali toliku sumu za jednu bolest. (Ostali uključuju Billa Gatesa, Melindu French Gates i Warrena Buffetta za iskorjenjivanje dječije paralize, kao i pokojnog milijardera iz oblasti nekretnina Harryja Helmsleya i njegovu suprugu Leonu za dijabetes tipa 1).
Prvi rezultati
Posvećenost i saradnja koje Brin primjenjuje u svojoj filantropiji već počinju da daju rezultate. U novembru 2023. istraživači finansirani putem Brinovog programa „Usklađivanje nauke za Parkinsonovu bolest“ (ASAP) i njegovog partnera, Fondacije Michaela J. Foxa, otkrili su genetsku varijantu koju je Brin pomenuo u mejlu za Forbes. Onu koja gotovo četvorostruko povećava rizik od bolesti kod ljudi afričkog porijekla. U avgustu prošle godine FDA je izdala pismo podrške ohrabrujući naučnike i farmaceutske kompanije da koriste test cerebrospinalne tečnosti za rano dijagnostikovanje Parkinsonove bolesti, koji je djelimično finansirao ASAP.
Proučavanje bipolarnog poremećaja
Brin je takođe intenzivno finansirao napore za proučavanje bipolarnog poremećaja. To je ozbiljno mentalno stanje koje pogađa oko 40 miliona ljudi širom svijeta. Brin i dva imućna para – svi sa članovima porodice kojima je dijagnostikovan bipolarni poremećaj – obavezali su se 2022. da će donirati po 50 miliona dolara tokom pet godina entitetu nazvanom „Proboji u otkrićima za napredak s bipolarnim poremećajem“, ili BD2. Brin je već donirao 75 miliona dolara za istraživanje ovog poremećaja.
Do početka 2022. godine, Brinov tim je već planirao da se fokusira na autizam. ARIA je tiho pokrenuta prošlog oktobra. Fokusirali su se od početka ne samo na osnovnu nauku, gdje je finansiranje ispitivanja autizma istorijski bilo usmjereno, već i na potencijalne terapije ili tretmane. „Ono što smo naučili i vidjeli iz naših drugih inicijativa jeste da je zaista važno finansirati obje stvari paralelno i imati taj povratni ciklus između nauke i kliničkog aspekta. Poput dizajna ispitivanja, razvoja ljekova i terapija“, kaže Rajli, koja je koliderka ARIA. Ovo je posebno važno kod autizma, s obzirom na to da je to jednostavno neurološka razlika, a ne bolest koja treba da se izliječi.
Tokom narednih pet godina, dodaje ona, ARIA ima velike ciljeve. To uključuje razvoj kvantitativnih procjena za jezik, društvenu komunikaciju i senzornu disfunkciju kako bi poboljšali tretmane za autistične osobe koje to traže.
„Željela bih da osiguram da svako ko ima složeno neurorazvojno stanje poput autizma ima priliku da kao odrasla osoba vodi život koji mu omogućava da ispuni svoj potencijal i živi u okruženju u kojem se osjeća bezbjedno, poštovano i cijenjeno zbog onoga što jeste“, kaže Katarzyna Chawarska, profesorica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Yale, koja istražuje rane markere autizma i razgovarala je sa magazinom Forbes o Brinovim naporima.
Ulaganja u kompanije
Kako bi dostigli Brinov cilj za bolje tretmane, njegov tim je počeo da podržava biofarmaceutske kompanije. Krajem 2021. godine, Brin je osnovao Catalyst4. To je vrsta neprofitne organizacije pod nazivom 501(c)(4), koja može lobirati i posjedovati cjelokupne profitne kompanije. Podržao je sa više od 450 miliona dolara vrijednosti doniranih akcija kompanija Alphabet i Tesla. (Investirao je u kompaniju za električna vozila 2008. godine). Dao je 2023. dodatnih 615 miliona dolara Catalyst4-u.
Portfelj Catalyst4 uključuje većinski udio u biofarmaceutskoj firmi MapLight, koja razvija tretmane za bolesti mozga i autizam. Trenutno ima kandidata za lijek u fazi 2 kliničkih ispitivanja koji ima za cilj da pomogne kod „deficita u društvenoj komunikaciji“ kod određenih autističnih osoba. Catalyst4 je takođe investirao u Stellaromics, koji pravi detaljne trodimenzionalne mape aktivnosti gena u uzorcima tkiva za upotrebu drugih kompanija u razvoju ljekova. Uložio je i u Capsida Biotherapeutics, kompaniju u ranoj fazi genske terapije. I u Octave Bioscience, koja radi na poboljšanju njege za neurodegenerativna stanja, počevši od multiple skleroze. Jedan od pristupa koje Catalyst4 koristi kod nekoliko svojih portfeljskih kompanija jeste davanje „filantropskih“ sredstava (često oko 25 posto ukupne investicije) uz ulaganje u vlasnički kapital, prema osobi upoznatoj sa Brinovom filantropskom strategijom.
Catalyst4 takođe drži indirektne udjele u dodatnim startapima putem nekoliko investicionih fondova. Najveći je namjenski fond u venture firmi The Column Group, osnovan u partnerstvu sa Fondacijom Simons (osnovao je pokojni milijarder iz hedž fondova Jim Simons i njegova supruga Marilyn. Sada ima oko 200 miliona dolara imovine. Fond se fokusira na ulaganja u ranoj fazi u oblasti otkrivanja ljekova, vakcina, kao i startapove za genske i ćelijske terapije koji imaju za cilj razvoj tretmana za neurološka stanja.
Dugo čekanje
Fond je kreiran imajući u vidu Brinovu visoku toleranciju na rizik, što ga izdvaja od drugih filantropa i venčur (venture) kapital (VC) investitora, prema riječima renomiranog biohemičara Roberta Tjiana, profesora na UC Berkeleyu, koji je također savjetnik u The Column Group i pomogao je da se ideja za fond pokrene.
„Raditi na ljudskom mozgu je veoma teško jer nemate pristup njemu, zar ne? Ne želite da ga siječete“, kaže Tjian. „To znači da je vremenski okvir od početne investicije u problem do trenutka kada se zaista počne isplaćivati kroz kliničku studiju vjerovatno duži nego što su većina VC-ova spremni da prihvate“.
Za ciljeve tako ambiciozne kao što su Brinovi, „još jedna stvar koja bi trebalo da bude očigledna“, kaže Tjian. „Morat ćete da imate sreće“.
Autor: Phoebe Liu, Forbes
Sergey Brin’s $2 Billion Quest To Tackle Parkinson’s, Bipolar Disorder And Now Autism
