“Nivo nedokučivog apsurda”: Zašto kineski predsjednik Xi nije sretan zbog povratka Trumpa
Dok je Amerika prolazila kroz ključne političke trenutke prošle sedmice, s biračima koji su glasali za Super utorak i predsjednikom Joeom Bidenom koji je u govoru o stanju Unije iznio svoje nacionalne prioritete, Kina je bila zauzeta provođenjem najvećeg godišnjeg političkog procesa. U Pekingu, gdje su se hiljade delegata iz cijele zemlje okupile na uglavnom svečanom sastanku kako bi označili godišnji dnevni red koji je postavila vlada pod kontrolom Komunističke partije, fokus je bio na domaćim brigama – od ekonomskih ciljeva do pozdravljanja rukovodstva Xi Jinpinga.
Ali nad tim skupom se nadvijala i gotova sigurnost da će se bivši predsjednik Donald Trump kandidovati protiv Bidena na izborima u novembru – i da će svaki pobjednik nastaviti da vodi oštru politiku protiv Kine. Visoki kineski čelnici nisu javno spomenuli američke izbore za vrijeme ovog sastanka. Ali ključna strategija koja je tamo promovisana – transformacija zemlje u visokotehnološku elektranu – bila je tretirana kao dio hitnog pokušaja da se zemlja zaštiti pred ograničenjima Bidenove administracije i nestabilnim odnosima između SAD-a i Kine.
Kineski diplomata Wang Yi pokazao je jasniji znak anksioznosti koja je u osnovi te strategije kada je posegnuo za nekim od svojih najdramatičnijih izraza do sada o američkim trgovinskim i tehnološkim kontrolama koje su ciljale na Kinu, rekavši da su dosegnule “zbunjujuće nivoe nedokučivog apsurda”.
Iza zatvorenih vrata, međutim, kažu posmatrači elitne kineske politike, rasprava o samim predstojećim izborima je vjerovatno mnogo direktnija – posebno kada je riječ o utjecaju povratka Trumpa, koji se smatra daleko nepredvidivijom silom od Bidena.
Bivši lider je prije četiri godine preoblikovao odnose između dvije najveće svjetske ekonomije ogromnim trgovinskim carinama. On sada prijeti, ako bude izabran, da će ih podići na nivo za koji stručnjaci kažu da bi mogao izazvati de facto razdvajanje – šok koji bi pogodio Kinu u ovo delikatno vrijeme za njenu ekonomiju. Ali povratak Trumpa na funkciju također ima potencijal da promijeni trenutnu geopolitičku ravnotežu, zbog koje su Amerika i njeni saveznici sve više ujedinjeni protiv Rusije i percipirane prijetnje Kine u usponu.
Odustajanje SAD-a od tih partnera pod Trumpovim stavom “Amerika na prvom mjestu” moglo bi ukloniti pritisak s Kine i predstavljati značajnu priliku za globalne ambicije Pekinga. Zvaničnici koji su dio ureda za vanjske poslove vladajuće Komunističke partije vjerovatno su bili zaduženi za “planiranje scenarija i analize zasnovane na dokazima” o implikacijama pobjede Trumpa ili Bidena, od kojih bi svaki predstavljao različite rizike za Peking, kaže Brian Wong , saradnik u Centru za savremenu Kinu i svijet Univerziteta u Hong Kongu.
Stručnjaci kažu da će kineski kreatori politike razmotriti kako bi svaka administracija utjecala na glavni cilj Kine da preuzme kontrolu nad samoupravnom demokratijom Tajvana, njenu težnju da proširi svoju globalnu moć i utjecaj, te napore da stabilizira i ojača svoju već oštećenu ekonomiju. “Prioriteti su osigurati da Kina ostane sigurna od vojnog uplitanja, da bude finansijski i ekonomski sigurna”, dodao je Wong.
Kada je Trump stigao u Bijelu kuću 2017. kao politički novajlija, činilo se da je Xi vidio potencijalno otvaranje za jačanje veza nego što je to bio slučaj za vrijeme Obamine administracije. Zatim je Trump pohvalio svog domaćina, rekavši da imaju „odličnu hemiju“ i nazvao autoritarnog lidera „veoma posebnim čovekom“. Ali u roku od godinu dana odnos je postao sporan jer je Trump uveo novu tranšu carina – počevši od 25% na 50 milijardi dolara kineske robe – što je izazvalo eskalirajući trgovinski rat. Odnosi su nastavili da se razvijaju oko niza pitanja od alarma američke nacionalne sigurnosti zbog kineskog telekomunikacijskog giganta Huawei do kineskog rješavanja izbijanja Covid-19.
Ali to ne znači da bi kineski lideri pozdravili pobjedu Bidena.
Biden je izazvao žestoko razočarenje među vanjskopolitičkom zajednicom u Kini nakon dolaska na dužnost, kažu posmatrači, jer je uglavnom zadržao tarife iz Trumpove ere i dodao niz novih ograničenja na tehnologiju. Analitičari kažu da su ove kontrole, za sada, značajno uticale na kineski poluvodički ekosistem i njegov razvoj.
Kineski visokotehnološki pritisak proizlazi iz nekoliko faktora, uključujući Xijev sveobuhvatni cilj “nacionalnog podmlađivanja” kako bi Kina postala prosperitetna kod kuće i dominantna sila na globalnom nivou. Ali analitičari kažu da su uticaj tih kontrola Bidenove administracije – i izgledi za još više – podigli hitnost ove ponude.
Biden se pojavio kao nepokolebljivi pobornik Tajvana, ponekad se činilo da se udaljava od američke politike strateške dvosmislenosti i kaže da će SAD vojno braniti ostrvo ako bude napadnut (iako su na takve izjave brzo uzvratili zaposlenici Bijele kuće koji kažu da je politika ostaje.) Sve ovo zajedno stvara komplikovanu sliku za kineske zvaničnike. Ali to je također i jedno s jasnim krajnjim rezultatom, kaže Wang Yiwei, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu. „Ko god da pobjedi – struktura (američke) konfrontacije, konkurencija, pritisak na Kinu su i dalje tu“, rekao je on.
