Ajna Jusić, dobitnica “Međunarodne nagrade za žensku hrabrost”: Čast je predstavljati BiH u Bijeloj kući, želim ostati u BiH i nastaviti borbu
Udruženje “Zaboravljena djeca rata” je osnovano radi osiguravanja pravne i društvene prepoznatljivosti djece koja su rođena kao posljedica ratnog seksualnog nasilja, djece mirovanjaka i djece humanitarnih radnika koji su djelovali na području BiH za vrijeme rata.
Osnivačica Udruženja psihologinja, aktivistica i feministkinja Ajna Jusić je teškom i strpljivom borbom uspjela zakonskom regulativom zaštiti djecu rođenu kao posljedica ratnog seksualnog nasilja.
BiH je jedina zemlja u cijelom svijetu koja je kroz Zakon o civilnim žrtvama rata prepoznala djecu rođenu kao čin ratnog silovanja kao civilne žrtve rata. Napore koji su se desili u promjeni sistema u BiH su prepoznali Bijela kuća i prva dama SAD-a Jill Biden i državni sekretar SAD-a Anthony Blinken koji su Ajni Jusić uz još 11 drugih aktivistkinja, dodijelili ‘Međunarodnu nagradu za žensku hrabrost’ koju Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a dodijeljuje od 2007. godine.
“Ovo je mlada priča. Mi smo vidljivi i govorimo o svojim istinama, traumama i pričama već nekih osam godina. BiH dobila jednu veliku čast, ali ću napomenuti da je to velika odgovornost, voditi jedan takav pokret. Iskustvo iz Washingtona i susret sa svim ženama tamo je nevjerovatno. Vratila sam se puno zahvalnija nego što sam bila kad smo pošli tamo. Žene koje dolaze iz Mijanmara, Afganistana, Ugande, Japana, Kube i drugih država, moram reći da način na koji se one bore je nešto što je meni kao mladoj osobi nepojmljivo. Još uvijek se bore u ratnim okolnostima, u opresivnim okolnostima. Na primjer, Olga, kolegica iz Bjelorusije je bila u zatvoru kao politički protivnik, zato što se borila za ljudska prava. Moj um ne može pojmiti da bih ja mogla završiti u zatvoru zato što sam tražila ono što mi Deklaracijom o ljudskim pravima pripada”, kaže Ajna za Forbes BiH.
Dodala je da je postala svjesna svoje odgovornosti i mogućnosti da može da se bori još uvijek u slobodnoj državi i da kaže ono što mislim bez da se boji da će osjetiti posljedice za svoju sigurnost i za svoje tijelo.
“Sam prijem u jedan takav krug ljudi je za mene izuzetno značajan. Osjećala sam se sretna i ponosna u Bijeloj kući jer smo na jednoj takvoj platformi dobili priliku da kažemo da BiH može biti bolja država i da može uraditi neke korake koji će značiti na međunarodnoj osnovi. Da se niko ne uvrijedi, tako mi je drago da sam došla tamo da predstavljam pozitivnu promjenu a ne da govorimo o problemima i da vučem na jednu stranu, kako to naši političari, nažalost, često rade odlazeći u različite države svijeta, pa čak i u SAD. Mislim da je taj momenat, taj trenutak gdje se vidjela zastava BiH,nešto posebno. Ostajem i želim da imam odgovornost prema svim građankama i građanima BiH bez obzira na vjersku i etničku pripadnost.”
O hrabrim ženama koje je upoznala. Njihove priče su nevjerovatne
“Gospođa Marta koja je dobila nagradu, ona je pravnica i živi na Kubi. Njoj država nije dozvolila da dođe u Ameriku da primi nagradu. Oduzet joj je pasoš i bila je zatvorena za vrijeme dodjele nagrade, kaže Ajna.
To je opresivni sistem, iako je ta žena pravnica i bori se za političke zatvorenike. Oduzeto joj je osnovno ljudsko pravo, pravo kretanja.
“Ako govorimo o Gambiji, moja prijateljica Fatu je priživjela žensku genitalnu mutilaciju gdje dolazi do odsjecanja određenih ženskih organa u svrhu tradicije. Ona i dan danas, kao žena koja je preživjela takav oblik torture nad ženskim tijelom, se bori protiv toga. Uspjela je u jednom momentu, gdje je donijeta zakonska regulativa i taj čin je bio zabranjen. Prije tri sedmice se taj zakon poništio i ona opet počinje da vodi svoju borbu. Rina iz Japana ima 21 godinu i koja je preživjela višestruko silovanje u japanskoj vojsci, je bila prva koja je objavila svoju priču na društvenim mrežama i koja je okupila oko 3.000 ljudi koji su preživjeli silovanja tokom služenja japanske vojske. To je žena koja je omogućila preko 1.700 presuda na ovu temu, žena kojoj se predsjednik Japana izvinio za ono što je ona preživjela. To su žene koje žive u opresivnim sistemima. Mi jesmo država sa puno problema koje većinom prave političari, i sve što rade se radi zbog korumptivnih mjera i njihovih džepova, jer svako ima interes. I dalje, u ovakvom okruženju koje jeste psihološki teško, mi ipak možemo doći i reći šta nije u redu, bez straha da će zbog toga neki dio mog organa biti odstranjen. Mene je demotiviralo prošle sedmice kada sam sa mladim psiholozima, pravnicima, ekonomistima pričala hoće li biti rata u BiH. I dalje želim ostati u BiH i boriti se da nam se ne desi ono što se desilo ovim ženama.”
Moralne dileme zbog Gaze
Ajna kaže da je benefit odlaska u SAD i primanje nagrade, medijska platforma koja je iskorištena na najbolji mogući način.
“Iskorišten je medijski prostor. Primjer, da u Gambiji nema niti jedan članak o djeci rođenoj kao posljedica ratnog silovanja, ima tamo Fatu, koja je također dobila ovu nagradu. Sve ove priče će na neki način doći do ovih država. Kada govorimo o trenutnim ratovima, ovo što se dešava u Gazi u Palestini, mi smo prećutno svjesni da ovo prelazi sve granice ljudskosti i da svjedočimo genocidu. Ja prva sam i sama bila svjesna uloge Amerike u cijelom ovom procesu. Koliko kod sam imala etičkih i moralnih problema da odem tamo, bila sam svjesna da će sutra doći informacija da u Palestini imamo djecu koja su rođena iz čina ratnog silovanja, e onda ni američka administracija neće moći okrenuti glavu od jednog ovakvog problema.”
Za kraj kaže da će morati postojati koncept odgovorovrnosti. “Meni je jako bitno. U razgovoru pred put sam razgovarala sa djevojkom iz Palestine i shvatila sam da je ovo prilika da govorimo u Bijeloj kući. Govorimo o platformi koja će neminovno doći do svake države”.
