Zašto građani BiH šute pred talasom poskupljenja? Hoće li slijediti primjer Hrvata koji bojkotuju trgovine zbog visokih cijena
“Znate li šta su napravili Italijani kada su umjesto lira dobili euro, i cijena kafe je drastično porasla? Bojkotirali su kafiće. Znate li šta su napravili par godina kasnije kad im je naglo poskupila tjestenina? Pravili su je kod kuće. U oba slučaja bojkot je uspio i cijene su pale. Znate li šta su napravili Hrvati kad su skočile cijene apsolutno svega i to najviše u EU? Malo su se žalili, ali su nastavili kupovati. Jer, šta drugo. Cijene su valjda tu da rastu, a mi da ih plaćamo”, ovako je glasila jedna od najava sadržaja u televizijskoj emisiji RTL Direkt u Hrvatskoj.
Ona bi se u svakom slučaju mogla primijeniti i na druga tržišta bivše Jugoslavije, koja potrošačkim mentalitetom dosta nalikuju jedni drugima.
No, u Hrvatskoj ipak dolazi do promjena i buđenja građanske svijesti. Dokaz tome je današnji bojkot trgovina zbog visokih cijena prehrambenih namirnica. Kako su zabilježili novinari N1 police u trgovinama u Hrvatskoj jutros su bile pune, radnici su bili na svojim radnim mjestima, ali su nedostali kupci. Tek bi poneki građanin ulazio u trgovine, uobičajenih jutarnjih gužvi nije bilo. Slab promet potvrdila je i Porezna uprava u Hrvatskoj koja je objavila kako je do 11 sati danas zabilježen pad broja računa za 40 posto, a prometa 47 posto.
Pad prometa do 11 sati
“Podaci Porezne uprave pokazuju da je ukupan broj računa izdanih u trgovini na malo u petak od nula do 11sati za 40 posto manji nego u prošli petak, a ukupni iznos izdanih računa manji je za 47 posto, dok je za sve djelatnosti broj računa manji za 28, a iznos za 29 posto. U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak od nula do 11 sati sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 665.971, a iznos računa iznosio je 7.558.147,15 eura.
U prošli petak, 17. januara u isto vrijeme ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 1.102.213, a iznos računa 14.398.171,48 eura”, javlja HRT.
Poziv na bojkot upućen je preko društvenih mrežama i to posredstvom grupe “Halo, inspektore” koja je u pozivu navela: „24. januara u Hrvatskoj je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan niko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. Ako hoćete nešto napraviti, napravit će se. Ako će te na to gledati kao na političke izbore nećete napraviti ništa. Deset posto ljudi da to naprave je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa. Oni hoće. Pozdrav svima i uključite što više ljudi u to“.
“Ne! Naši građani, iako oštećeni, nisu skloni zajedničkim akcijama. Uvijek se nađe neko opravdanje zašto ne učestvovati,” kaže Šešlija.
U međuvremenu, akciju su podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i tamošnji ministar ekonomije.
Sindikalac Krešimir Sever izjavio je, prenosi Nacional.hr, kako je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, a tome u prilog govore iskustva iz drugih zemalja kao što su: Italija, gdje su se građani pobunili zbog cijena tjestenine i kafe, u Turskoj, zbog pekarskih proizvoda, i Velikoj Britaniji zbog cijena goriva.
Prošle godine u decembru je zabilježen rast cijena od 4,5 posto u Hrvatskoj u odnosu na zadnji mjesec 2023.godine. Hrvatski mediji podsjećaju kako je njihova zemlja među tri članice EU sa najvećom inflacijom, da samo veću imaju Rumunija i Mađarska. Najveći rast cijena hrvatski građani su osjetili nakon uvođenja eura, kada su proizvodi poskupjeli i do 40 posto. Danas u Hrvatskoj jedna pašteta košta skoro tri eura ili cca 5,5-6 KM.
S druge strane poduzetnici od Vlade traže manji PDV i reformu državne uprave, dok neki trgovci najavljuju baš za danas najveće akcijske cijene proizvoda.
BiH ima zakonske alate da se spriječi enorman rast cijena namirnica
Premijer im odgovara kako je bojkot važna poruka građana koja će biti uzeta u obzir pri kreiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda, koje će vlada donijeti iduće sedmice.
Da li se može očekivati ista reakcija građana u BiH na visoke cijene proizvoda i bojkot trgovina, pitali smo Snežanu Šešlija, predsjednica Uduženja potrošača “ToPeer” iz Doboja.
“Ne! Naši građani, iako oštećeni, nisu skloni zajedničkim akcijama. Uvijek se nađe neko opravdanje zašto ne učestvovati,” kaže Šešlija.
Prema njenim riječima, BiH se nalazi na pragu siromaštva, a ukoliko se trenutni trendovi nastave – bez zaštite ključnih proizvoda i stvarne potrošačke korpe – mnoge porodice bi mogle osjetiti ozbiljne posljedice već na jesen.
“Neprihvatljivo je da zaposleni budu gladni, ali situacija ide u tom smjeru. Statistike pokazuju da čak i porodice s normalnim primanjima mogu doći u situaciju u kojoj su danas penzioneri s minimalnim prihodima,” upozorava ona.
Šešlija ističe da vlasti imaju zakonske alate da spriječe enorman rast cijena namirnica. “Odluka o ograničavanju marži proizvođača i trgovaca bila bi efikasno rješenje. Ograničavanjem marži kontrolira se i konačna cijena proizvoda”.
Dodaje i da se trgovci često ponašaju po principu “psihologije talasa”. “Jedan trgovac podigne cijenu, a ostali ga prate, znajući da neće ostati usamljeni i da mogu ostvariti profit. Većina ljudi koji se bave trgovinom nemaju dugoročna razmišljanja, većina njih razmišlja dok traje, traje. Znači, mi nemamo ni plansku trgovinu, niti dokumenta koja štite potrošača, ne samo cijenu, nego inače i nabavljanjem robe i kvalitetom i tako dalje. Jednostavno smo se prepustili stihiji. Trgovci se podržavaju međusobno, ponekad djelujući gotovo poput organizovanih grupa. Ta solidarnost u podizanju cijena često ide na štetu građana,” zaključuje ona.
