U BiH smanjen broj nezaposlenih, ali uprkos ovom pozitivnom trendu bez posla je i dalje najviše kvalifikovanih radnika, evo i zašto
Slika BiH kada je o nezaposlenosti riječ polako se mijenja, pokazuju to posljednje evidencije zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Krajem decembra 2023.godine u BiH je registrirano 343.500 nezaposlenih osoba što je u odnosu na prethodni mjesec iste godine manje za 1.166 osoba ili 0,34 posto. Uporedimo li ovu brojku sa istim periodom godinu ranije nezaposlenost u BiH je manja za 10.823 osobe ili 3,06 posto.
Prema podacima koje je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost u entitetu Federacija BiH se smanjila za 0,18% (496 osoba), u entitetu Republika Srpska za 0.95 % (561 osoba), a u Brčko distriktu 0,84 % (109 osoba). Među osobama koje su u posljednjem mjesecu 2023.godine tražile zaposlenje najviše je kvalifikovanih radnika, njih 107.616 (31,33%), slijede ih NKV radnici 100.103 (29,14 %), SSS 96.678 (28,14 %), VSS 27.705 (8,07 %), VŠS 5.340 (1,55 %), PKV-NSS 5.161 (1,5 %), i VKV 897 (0,26 %).
Demografska kretanja produktivne populacije
Iz evidencije službi za zapošljavanje u decembru je brisano 18.320 osoba, od čega je 8.930 žena. Od navedenog broja zaposlena je 6.981 osoba, od čega 3.629 žena, dok je za 8.993 osobe prestao radni odnos, od čega je 4.300 žena. Poslodavci su krajem godine prijavili potrebu za zapošljavanjem 5.667 novih radnika.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2023. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 854.680, a od toga je 385.993 žene. Stopa registrirane nezaposlenosti za novembar 2023. godine iznosila je 28,7 posto i u odnosu na oktobar 2023. godine manja je za 0,1 postotni poen, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Trenutnu sliku zaposlenog odnosno nezaposlenog stanovništva u BiH ekonomista Aleksandar Ljuboja objašnjava demografskim kretanjima (iseljavanjima i raseljavanjima) naročito produktivne populacije stanovništa od 18-35 godina starosti.
Nedostaje visoko kvalifikovana radna snaga sa iskustvom
“Najproduktivniji dio stanovništva smo izgubili, gubimo ga ubrzano i dalje, ekonomije Zapada još uvijek traže velike količine radne snage. Došli smo u takvu situaciju da jednim dijelom i visoko kvalifikovana radna snaga sada traži bolje poslove kod nas, oni koji nisu odlučili da odu, jednostavno radije ostaju na birou nego da prihvataju svaku ponudu. Ako pratite podatke koji ukazuju na nedostatak visoko kvalifikovanih radnika, pogotovo inžinjerske struke, može se zaključiti da je velika potražnja za tim kadrovima i oni su u poziciji da biraju poslove. Tako da nedostaje visoko kvalifikovana radna snaga, ona koja ima iskustvo, a ona je jako cijenjena i vrlo brzo nalazi dobro plaćene poslove kako kod nas tako i u inostranstvu”, kaže Ljuboja.
Rješenje problema on vidi u smanjenju glomaznog i skupog državnog aparata i redistribuciji budžetskih sredstava prema onim sektorima koji će u nakraćem roku dati rezultat kada je riječ o ekonomskom razvoju i napretku.
