Strah od američko-kineskog trgovinskog rata oborio cijene nafte

Nakon kineskog odgovora na američke carine, cijene nafte pale su prema 59 dolara po barelu. Ako se trgovinski rat produži, mogao bi ugroziti kineski udio u rastu potražnje za naftom. Vodeći proizvođači planiraju istodobno na tržište plasirati znatno više barela.
Cijene nafte potonule su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 59 dolara nakon što je Kina na podignute američke carine uzvratila istom mjerom, raspirivši strah od trgovinskog rata koji bi zakočio svjetsko gospodarstvo i potražnju za energentima.
Na londonskom se tržištu barelom nafte nakon podneva trgovalo po 3,63 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 59,12 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 55,99 dolara.
Tržišta je u srijedu poljuljala eskalacija američko-kineskog trgovinskog rata.
Odgovor Kine: SAD-u 84 posto carina
SAD je u srijedu podigao najavljene dodatne “recipročne” carine na kineski uvoz s 34 na 84 posto, istaknuvši u obrazloženju odluke da je Kina prošli tjedan na najavljene nove američke namete odgovorila 34-postotnim carinama na američku robu.
Kada se uzmu u obzir dodatni nameti iz prethodnih mjeseci, kineski uvoz u SAD sada podliježe carinama od 104 posto.
U srijedu je Peking odgovorio podizanjem carina s 34 na 84 posto.
“Agresivan kineski odgovor smanjuje šanse za brzi dogovor dva najveća svjetska gospodarstva, raspirujući širom svijeta strah od recesije”, rekla je Ye Lin iz Rystad Energyja.
“Ako se trgovinski rat protegne na dulje vremensko razdoblje, mogao bi ugroziti kineski udio u rastu potražnje za naftom koji iznosi od 50 tisuća do 100 tisuća barela dnevno, ali gubitak bi mogao ublažiti snažniji poticaj (Pekinga) domaćoj potrošnji”, dodala je Ye.

Pad i u Rusiji
Vodeći proizvođači planiraju istodobno na tržište plasirati znatno više barela.
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman povećat će u svibnju opskrbu za 411 tisuća barela dnevno, što odgovara količini planiranoj za tromjesečno razdoblje, objavila je prošli tjedan Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Odluka se temelji na procjeni o “kontinuirano solidnom odnosu ponude i potražnje i pozitivnim tržišnim izgledima”, dodali su.
U takvim je uvjetima cijena barela na ruskom tržištu u srijedu prvi puta pala ispod limita od 60 dolara koji je odredila skupina sedam vodećih razvijenih gospodarstava G7, zaprijetivši osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li prevozili skuplje ruske barele.
Oštar pad cijena ublažili su tek nagovještaji snažnije američke potražnje.
Zalihe nafte u SAD-u pale su prošli tjedan za 1,1 milijun barela, prema podacima udruge proizvođača API. Analitičari koje je anketirao Reuters procijenili su da će API-jevi podaci pokazati rast zaliha za 1,4 milijuna barela.
OPEC je odvojeno objavio da je u utorak barel košarice nafte njegovih članica poskupio za 29 centi, na 66,54 dolara.