Šta se dogodilo sa inicijativom Otvoreni Balkan?

To je proglašeno revolucijom. Prošle godine, 1. marta, Open Balkan je otvorio i zajedničko tržište rada. Ovo omogućava građanima Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da se ravnopravno prijave i traže posao u sve tri zemlje. Prema navodima sekcije krajem novembra prošle godine, ubrzani i pojednostavljeni postupak nije donio očekivane rezultate.

Isto bi se moglo učiniti i kroz inicijativu o Regionalnom ekonomskom prostoru, koja uključuje i druge zemlje Zapadnog Balkana. I predviđa otvaranje tržišta rada i veću mobilnost ljudi kroz zemlje regije.

Tri zahtjeva su stigla iz Albanije

Ono što se u ovom procesu ne završi zapravo spotiče jedinstveno tržište rada Otvorenog Balkana.

„U decembru sam od Ministarstva unutrašnjih poslova tražila podatke o tome koliko je zahtjeva za slobodan pristup tržištu rada prihvaćeno. Od 1. marta do kraja novembra odobreno je 285 zahtjeva. 282 su iz Sjeverne Makedonije, a samo tri su iz Albanije“, rekla je Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji.

Istovremeno, broj radnih dozvola koje je Nacionalna služba za zapošljavanje izdala građanima drugih zemalja mjeri se u hiljadama.

„Građani i dalje preferiraju da prate staru proceduru preko Nacionalne službe za zapošljavanje. Problem je što pitanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja nije ubrzano. Te procedure se nastavljaju kao i prije. Tako je u 2023. godini, kada otvoreno tržište rada nije zaživjelo, izdato 311 dozvola za zapošljavanje građanima Sjeverne Makedonije, a 94 građanima Albanije. Zapravo je došlo do pada od početka Open Blkana“, objašnjava Dragana Đurica.

Dio integracije, a ne zamjena

Najavljeno je da će slobodan pristup tržištu rada za oko 11 miliona stanovnika spriječiti dalji odliv mozgova i mladih iz regije tako što će moći raditi u susjedstvu. Međutim, Srbija zapošljava mnogo više ljudi nego iz Sjeverne Makedonije i Albanije iz Šri Lanke, Nepala, Pakistana…

S druge strane, ideja o proširenju Evropske unije je oživjela. Obrnuto proporcionalno tom entuzijazmu, Open Balkan gubi političku podršku.

“Priča se vraća na Zajedničko regionalno tržište, na Plan razvoja. Sada je jasno da je regionalna saradnja dio integracija, a ne njihova zamjena”, ističe Đurica.

I to je bio najveći strah regije čak i kada su bili u toku Mini Schengen i Otvoreni Balkan. Ali i ideja jedinstvenog regionalnog prostora.

Efekti CEFTA sporazuma

S druge strane, zahvaljujući CEFTA sporazumu, trgovinska razmjena zemalja učesnica se više nego udvostručila od 2007. godine do danas. Kao dio ovog procesa, ukinute su naknade za roaming u regiji. I prije svega, prije nekoliko dana, kako se u šali kaže u ekonomiji, ukinut je “bankarski roaming”. To znači pristup SEPA-i, platnom sistemu koji ukida troškove poslovnih transakcija.

„Ne postoji mehanizam koji može prisiliti članice da se pridržavaju sporazuma“, kaže Andrea Matijević, stručnjakinja za CEFTA-u iz Instituta za političke studije. “Zato nastaju problemi. Postoje necarinske barijere. Zajedničko regionalno tržište će slijediti nakon toga. Ono sa sobom nosi politički mandat, a to otežava ekonomske probleme. Ako se problemi ne riješe unutar CEFTA-e, neće se riješiti ni na nivou Zajedničkog regionalnog tržišta.”

Sporazumi čekaju ratifikaciju

Sporazum koji bi, na primjer, mogao uticati na rješavanje necarinskih barijera, još nije ratificiran u Srbiji. To je sporazum o geopolitičkoj blokadi. To je jedan od osam potpisanih u oktobru prošle godine.

U oktobru 2024. godine, ugovorne strane CEFTA-e su se složile da potpišu osam protokola i jednu preporuku. Cilj je poboljšati međuregionalnu mobilnost na Zapadnom Balkanu. Osam mjeseci kasnije, tri su stupile na snagu u svih šest zemalja. Ratifikacija preostalih je još uvijek u toku. Usvojeni protokoli se odnose na intelektualno vlasništvo, kao i na trgovinske usluge.

Autor Aleksandra Bulatović, Forbes Srbija