Profesor Papac o euroobveznicama FBiH: “Problem nikada nije zaduženje, već način potrošnje – idealno bi bilo da novac ode u razvojne projekte
U julu ove godine, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) prvi put je izašla na međunarodno tržište kapitala s emisijom obveznica u iznosu do 350 miliona eura. Obveznice su izlistane na Londonskoj berzi u Reg S/144A formatu, a kamata od 5,5 posto je fiksna, isplaćuje se na godišnjem nivou.
Da će izaći na međunarodno tržište kapitala najavljeno je još u Godišnjem planu zaduživanja Federalnog ministarstva finansija za 2025., ali nije poznato zašto je upravo ovaj instrument ocijenjen kao najpovoljniji. Nejasna je i namjena sredstava. Navedeni su općeniti ciljevi: osiguranje likvidnosti budžeta i podrška razvojnim projektima. Međutim, na koje konkretno projekte se misli, nije još poznato. Bez toga, otvara se prostor i za pitanje – da li će najveći dio sredstava iz zaduženja biti iskorišten za kratkoročnu potrošnju?
Ono što se zna je da je u toku stabilizacijski period, tokom kojeg se prati kretanje obveznica na berzi i trajat će do 27. augusta, kada će se odabrati i njihovi glavni kupci. Kada su izlistane na Londonskoj berzi reakcija investitora bila je iznad svih očekivanja. Knjiga narudžbi premašila je 1,8 milijardi eura, što je 5,2 puta više od traženog iznosa, i bila je to najviša stopa pretplate među svim euroobveznicama zemalja u razvoju ove godine.
Potražnja je omogućila FBiH da smanji inicijalno ponuđenu premiju za čak 50 baznih poena, što je jedno od najvećih prilagođavanja cijene na tržištu u ovoj godini. Emisiju su koordinirale Deutsche Bank, Merrill Lynch i UniCredit, dok je pravnu podršku pružila kancelarija Baker Botts.
Ko su zainteresirani ulagači
Među više od 70 zainteresiranih institucionalnih ulagača iz više od 20 zemalja našli su se i JP Morgan, Eaton Vance, Nomura, Vanguard, UBS Wealth Management, te niz hedge fondova i ulagača poput Payden & Rygel i Mesarete Capitala.
Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za Forbes BiH kaže kako je izlazak na berzu, zanimljiv korak Federacije BiH prema finansijskoj modernizaciji i jačanju pristupa međunarodnim izvorima kapitala.
“Federacija se ovdje odlučila diversificirati svoje izvore financiranja, što se može posmatrati i kao jedna samoevaluacija fiskalnog sistema, jer se ovdje dogodila jedna vrlo zanimljiva stvar koju ni struka nije očekivala, s obzirom da smo praćeni stalnim krizama, a to je jako visok interes globalnih investitora koji su htjeli kupiti obveznice, i to je doprinijelo i smanjenju prinosa sa inicijalnih 6% na 5,5%”, kaže Papac.
Veliki interes ulagača, profesor Papac komentira:
“To su veliki investitori, oni su jako dobro informirani, možda vide više potencijala u našem sustavu nego što mi sami trenutno prepoznajemo”, kaže on.
Prema podacima Federalnog ministarstva finansija, ukupni javni dug Federacije BiH na početku 2024. godine iznosio je 6,459 miliona KM, od čega je oko 78,23% vanjski, a 21,77% unutrašnji dug. Planom zaduženja za 2025. godinu predviđeno je povećanje duga za dodatnih 775 miliona KM, čime će ukupan dug iznositi 7,234 miliona KM – što predstavlja rast od oko 11%.
Građani kao porezni obveznici kroz uplate poreza su zajedno sa pravnim osobama koje pune budžet Federacije BiH, na jedan određeni način sudužnici cijelog procesa. Ali, ukoliko bi se, sredstva, pojašnjava naš sagovornik uložila u različite infrastrukturne projekte, ekonomski razvoj…, što, kaže, jeste temeljna svrha takvih tipova zaduživanja, bio bi to doprinos kvalitetu života i razvoju novog ekonomskog potencijala FBiH.
Proračun je zakonska kategorija
“Proračun je zakonska kategorija, iznad svega, onda se mora i poštovati struktura i način njegove realizacije”, kaže on i naglašava kako trošenje javnog novca mora biti transparentno.
“Mora se osigurati da javnost ima uvid i isprati te procese”, kaže Papac i dodaje da bi idealno bilo da se sredstva potroše na infrastrukturne projekte, a oni su izgradnja autoputeva, ulaganje u obrazovanje, zdravstveni i socijalni sistem…, i na projekte koji će donositi u budućnosti više koristi nego što je ovaj trošak prinosa.
“To su prevažni projekti. Hoće li to Federacija uraditi? Ja se nadam da će se držati onog što su naveli u proračunu, odnosno da će se držati onoga što definira zakon, da će ipak u tom pravcu ići sredstva”, kaže on.
Sve zemlje u okruženju, kao i razvijene zemlje u svijetu, se zadužuju na međunarodnom tržištu kapitala i putem institucija, napominje on i dodaje da država izlaskom na tržište kapitala osigurava brži pristup sredstvima, veću fleksibilnost i manje političkog uvjetovanja u odnosu na kredite institucija poput MMF-a ili EBRD-a. No, glavni nedostatak tržišnog zaduživanja su, pojašnjava on dalje, više kamatne stope i rizik od nepovjerenja investitora.
Tržište je pokazalo povjerenje
U slučaju Federacije BiH, tržište je pokazalo povjerenje – što je, govori, ključni signal.
Teško je reći da li bi te institucije imale bolje uvjete nego što su ostvareni preko tržišta kapitala.
“Teorijski i logično gledajući, vjerujem da bi bili mrvicu bolji, ali bi neki dodatni zahtjevi možda bili veći nego što su zahtjevi vezani za zaduženje na tržištu kapitala”, pojašnjava on.
Naglašava da je za njega od načina zaduživanja mnogo važnije pitanje njegova sama svrha.
“Da budem do kraja jasan – nije nikad problem način i izbor zaduživanja. Uvijek je problem način potrošnje”, ističe profesor Papac.
Na pitanje šta bi bio održiv model finansiranja javne potrošnje i razvoja u dugaročnom smislu, kaže kako je ovo ključno pitanje koje zanima sve. Budžet je ono što definira sve pravce djelovanja i funkcioniranja Federacije BiH.
Prva stvar, on mora biti uravnotežen. Troškovi koji se događaju iz tog proračuna moraju biti opravdani. Jasni, moraju imati dugoročne razvojne politike. Ako se i dogode deficiti, moraju biti opravdani, a nikako usmjereni na potrošnju.
“Svaka zemlja ima ogroman problem uđe li u spiralu zaduživanja”, kaže Papac.
Ističe kako je neophodno imati širu bazu i pravedan sistem poreza, te ga brže prilagođavati potrebama tržišta, dok omjer duga prema GDP-u stalno mora biti pod kontrolom. I na kraju fiskalna pravila moraju biti stabilna, predvidiva i dugoročna.
