Posljedice rata u Libanu: Jedna od tri osobe živi u siromaštvu, kaže Svjetska banka

Stope siromaštva su se utrostručile u posljednjoj deceniji, upozorava novi izvještaj, pri čemu su sirijske izbjeglice posebno ranjive.

Prema Svjetskoj banci, svaki treći Libanac živi u siromaštvu.

Organizacija je saopštila da su se stope siromaštva utrostručile u zemlji tokom protekle decenije usred ekonomske krize.

U izvještaju objavljenom u četvrtak, Svjetska banka je predstavila rezultate istraživanja koje je obuhvatilo oko 60 posto stanovništva, isključujući južne i istočne regije koje se graniče sa Izraelom i Sirijom.

Izvještaj otkriva značajno povećanje siromaštva sa 12 posto u 2012. na 44 posto u 2022. u svim istraživanim područjima.

Takođe naglašava da je siromaštvo neravnomjerno raspoređeno po cijeloj zemlji.

Na sjeveru Libana stopa siromaštva dostigla je čak 70 posto, gdje je većina stanovnika zaposlena u poljoprivredi i građevinarstvu.

Jaz siromaštva je porastao sa tri posto u 2012. na 9,4 posto u 2022. godini.

Među sirijskim izbjeglicama stopa siromaštva dostigla je 87 posto.

Liban procjenjuje da oko 1,5 miliona sirijskih izbjeglica živi u toj zemlji – koja ima najveći broj izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu – uključujući oko 815.000 registrovanih u Ujedinjenim narodima. 

Liban se bori s godinama ekonomskog sloma, koji je Svjetska banka 2021. opisala kao jednu od tri najgore ekonomske krize na svijetu od sredine 19. stoljeća.

Svjetska banka je rekla da su sirijske izbjeglice “teško pogođene” krizom, pri čemu je gotovo devet od svakih 10 Sirijaca u Libanu siromašno.

U uglavnom zapuštenoj sjevernoj regiji Akkar, koja se graniči sa Sirijom, stopa siromaštva dostigla je čak 70 posto, u odnosu na 22 posto između 2012. i 2022. godine.

Nasuprot tome, u Bejrutu je siromaštvo smanjeno sa četiri na dva procenta, što ukazuje na neravnomjerno raspoređeno bogatstvo.

Studija nije mogla pristupiti podacima iz istočne regije Hermel ili iz dijelova juga zemlje, gdje su Hizbullah i Izrael mjesecima nakon početka izraelskog rata na Gazi razmjenjivali prekograničnu vatru.

‘Ograničavanje unosa hrane’

Od kraja 2019. libanonska valuta je propala, izgubivši više od 95 posto vrijednosti u odnosu na dolar. U međuvremenu, BDP je pao jer je inflacija naglo porasla.

Finansijska kriza primorala je domaćinstva da usvoje strategije suočavanja, “uključujući smanjenje potrošnje hrane i neprehrambenih troškova, kao i smanjenje zdravstvenih izdataka, sa vjerovatno teškim dugoročnim posljedicama”, saopštila je Svjetska banka.

S obzirom da je nesigurnost hrane u porastu, osiromašena domaćinstva su dvostruko češće smanjivala porcije obroka ili broj obroka, posuđivala hranu ili se oslanjala na pomoć porodice ili prijatelja.

„Siromašna domaćinstva su skoro četiri puta češće imala odraslog člana da ograniči unos hrane kako bi prehranila svoju djecu“, navodi se u izvještaju.

Izvještaj je objavljen nekoliko sati nakon što je delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u posjeti Libanu rekla da su nezaposlenost i siromaštvo porasli na “izuzetno visoke” nivoe u odsustvu ekonomskih reformi.

MMF je također upozorio da rat u Gazi i pojačana neprijateljstva na južnoj granici Libana pogoršavaju ekonomske probleme zemlje. 

Izraelski napadi na južni Liban raselili su desetine hiljada ljudi, oštetili infrastrukturu, poljoprivredu i trgovinu i pogodili turizam.

Svjetska banka je u decembru upozorila da će prelijevanje iz izraelskog rata na Gazu vratiti libanonsku ekonomiju u recesiju.