Pad profita od 60 posto: Saudijski megaprojekti usporavaju zbog jeftinije nafte
Neto dobit saudijskog državnog investicijskog fonda (PIF) pala je za čak 60% u 2024. godini, što odražava utjecaj inflacije, nižih cijena energenata, kao i izazove u realizaciji nekih od ključnih „giga-projekata“ kraljevstva.
Prema podacima objavljenim u ponedjeljak, PIF — koji upravlja imovinom vrijednom preko bilion dolara — ostvario je neto dobit od samo 6,9 milijardi dolara u 2024. godini.
Prihodi fonda porasli su za 25% u odnosu na prethodnu godinu, ponajviše zahvaljujući prihodima od ulaganja u lokalne saudijske firme poput Saudijske nacionalne banke. Međutim, rast nije bio dovoljan da nadoknadi veće kamatne stope i tzv. „umanjenja vrijednosti“ na pojedinim projektima, kako navodi PIF.
PIF je ključni instrument prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana u nastojanju da diverzifikuje saudijsku ekonomiju i smanji ovisnost o nafti. Fond ulaže u lokalne tehnološke startupe, sport i luksuzne projekte na Crvenom moru.
Ipak, nafta i dalje čini oko 61% ukupnih državnih prihoda Saudijske Arabije, prema budžetu za 2025. godinu. PIF dodatno prihoduje i kroz vlasništvo udjela u državnoj naftnoj kompaniji Aramco.
Saudijska Arabija je profitirala od viših cijena nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, no cijene sirove nafte u međuvremenu su pale na oko 65 dolara po barelu, uprkos sukobu između Izraela i Irana.
Zbog pada cijena energenata, Saudijska Arabija bila je primorana smanjiti obim nekih svojih najambicioznijih projekata, uključujući futuristički megagrad Neom. Ovaj projekt, čija je vrijednost prvobitno procijenjena na 1,5 biliona dolara, trebao je biti 33 puta veći od New Yorka i uključivati „The Line“, linearnu metropolu dugu 170 km.
Prema novim procjenama, do 2030. u gradu će živjeti manje od 300.000 stanovnika, umjesto planiranih 1,5 miliona. Također, do tada će biti izgrađeno tek 2,4 km grada.
U aprilu je Financial Times objavio da je izvršni direktor projekta Neom pokrenuo „sveobuhvatnu reviziju“, što ukazuje na dodatno prilagođavanje planova usljed sve slabijih prihoda od nafte.
Saudijska Arabija ima poteškoća u privlačenju stranih investitora, pa je PIF preuzeo najveći teret finansiranja vizionarskih projekata. Fond posjeduje udjele u kompanijama poput Ubera i Mete, te ulaže u inostrane infrastrukturne projekte zajedno s partnerima poput Blackstonea.
Guverner PIF-a, Jasir al-Rumayyan, izjavio je u oktobru da će se fond u narednom periodu više fokusirati na domaće investicije, kako bi podržao ambiciozni program Vision 2030.
Osim toga, Saudijska Arabija se sve više oslanja na zaduživanje za finansiranje svojih projekata, što ih čini ranjivim na rast kamatnih stopa. U januaru je PIF prikupio 4 milijarde dolara emisijom međunarodnih obveznica, a u junu je lansirao novi mehanizam za izdavanje kratkoročnog duga.
Zemlja i dalje bilježi snažnu potražnju za svojim dugom, a vlasti pokazuju spremnost na budžetske deficite. Prema budžetu za 2025, očekuje se deficit od 27 milijardi dolara, što je 2,3% BDP-a.
Ipak, taj bi broj mogao biti i veći. Prema izvještaju Arab Gulf States Institutea iz aprila, ukoliko cijena nafte u 2025., iznosi prosječno 65 dolara po barelu, deficit bi mogao dostići 56 milijardi dolara, odnosno 5,2% BDP-a.
