„Najgluplji trgovinski rat u historiji“: Trumpov carinski rat mogao bi koštati američku ekonomiju više od 1,4 triliona dolara
Predsjednik Donald Trump sprema se da nametne sveobuhvatne carine na tri najveća trgovinska partnera: Kanadu, Meksiko i Kinu. Ovo predstavlja znatno agresivniju upotrebu njegovog omiljenog ekonomskog oružja.
Ove predstojeće uvozne carine biće veliki test Trumpove nekonvencionalne ekonomske strategije, koju on opisuje kao „najveći izum svih vremena“.
To je ogroman rizik: vjerovatno veći od bilo koje ekonomske politike koju je sproveo tokom četiri i po godine u Bijeloj kući. Ova strategija bi mogla značajno uticati na ono što biračima najviše znači: ekonomiju i troškove života.
Međutim, Trumpove carine mogle bi imati suprotan efekat, dodatno povećati već visoke cijene u prodavnicama, destabilizovati ionako nesigurno berzansko tržište ili ugroziti radna mjesta u slučaju potpunog trgovinskog rata.
Ovo bi moglo biti najveće samosabotažno djelovanje do sada”, rekla je Mary Lovely, viša saradnica Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju. “Ovo je ogroman rizik. Ova politika može usporiti ekonomiju i povećati inflaciju.”
List The Wall Street Journal otišao je korak dalje, objavivši oštar uvodnik u subotu pod naslovom: „Najgluplji trgovinski rat u historiji“. U tekstu se navodi da Trumpovo opravdanje za „ekonomski napad“ na Kanadu i Meksiko „nema nikakvog smisla“ te da bi strategija mogla završiti katastrofalno.
Drugačiji svijet i drugačije okolnosti
Trump carine vidi kao gotovo čarobno pregovaračko oružje, moćan alat za jačanje uticaja nad saveznicima i rivalima. On tvrdi da su carine neophodne za rješavanje ključnih problema, uključujući trgovinski deficit, ilegalnu imigraciju i protok nedozvoljenih droga.
Trump i njegovi pristalice često ističu, tačno, da carine tokom njegovog prvog mandata nisu izazvale problematičnu inflaciju. Ali tada su okolnosti bile drugačije.
U subotu je Trump pokrenuo uvođenje carina na uvoz robe u vrijednosti od 1,4 triliona dolara. To je više nego tri puta veći iznos od 380 milijardi dolara uvoza koji je bio pogođen carinama tokom njegovog prvog mandata, prema procjenama Tax Foundation-a.
Tokom Trumpovog prvog mandata, inflacija nije bila ozbiljan problem.
Danas je život znatno skuplji – u supermarketima, na tržištu automobila i u gotovo svim segmentima potrošnje. Potrošači, investitori i Federalne rezerve sada su mnogo osjetljiviji čak i na umjerene skokove cijena.
Zašto „spaliti sopstvenu kuću“?
Bijela kuća tvrdi da Trumpove carine neće ugroziti američku ekonomiju, ali brojni ekonomisti i trgovinski stručnjaci su duboko zabrinuti, jer se mjere usmjeravaju ka najbližim američkim trgovinskim partnerima – Kanadi i Meksiku.
Tokom prvog mandata, Trump je prijetio uvođenjem carina Kanadi i Meksiku, ali ih nikada nije stvarno uveo, jer su ga savjetnici odgovorili od toga. Uvođenje sveobuhvatnih carina na Kanadu i Meksiko moglo bi izazvati haos u lancima snabdijevanja unutar usko povezane sjevernoameričke ekonomije, što bi rezultiralo višim cijenama za potrošače.
“Uvođenje carina od čak 25% na naše najbliže trgovinske partnere moglo bi ozbiljno ugroziti sjevernoamerički ekonomski sistem – na koji se SAD oslanja. Zašto biste spalili sopstvenu kuću?”, rekla je Christine McDaniel, bivša trgovinska zvaničnica u administraciji predsjednika Georgea W. Busha, a sada istraživačica na Univerzitetu George Mason.
Posebno je ugrožena automobilska industrija, gdje auto-dijelovi često prelaze granice više puta prije nego što gotov automobil stigne u salone. Prema procjenama Wolfe Research-a, cijena tipičnog automobila u SAD-u mogla bi porasti za 3.000 dolara zbog carina.
Opasnost od viših cijena hrane
Naftna industrija je apelovala na Bijelu kuću da izuzme sirovu naftu iz carinskih mjera, s obzirom na to da je Kanada najveći strani snabdjevač naftom. Analitičari upozoravaju da bi carine mogle povećati cijene goriva u regijama Velikih jezera, Srednjeg zapada i Stjenovitih planina. Zbog toga su carine na kanadsku energiju smanjene na 10%, umjesto predviđenih 25%.
Cijene hrane su bile jedno od ključnih pitanja za glasače na posljednjim izborima. Meksiko je najveći strani snabdjevač SAD-a voćem i povrćem, dok je Kanada prvi izvor žitarica, mesa i šećera. Poskupljenja uzrokovana carinama neće se desiti odmah. Umjesto toga, odvijaće se postepeno dok efekti prolaze kroz složene lance snabdijevanja.
Prema procjenama glavnog ekonomiste EY-a Gregoryja Daca, Trampove carine na Meksiko, Kanadu i Kinu, uz odmazdne carine ovih zemalja, mogle bi smanjiti američki BDP za 1,5 procentnih poena u 2025. i dodatnih 2,1 procentnih poena u 2026.
Kanada uzvraća istim mjerama
Kanadski ministar financija Dominic LeBlanc u nedjelju je predstavio potpuni popis proizvoda na koje će se primjenjivati carine na 30 milijardi dolara vrijednu američku robu, što predstavlja prvu fazu kanadskog odgovora na američke carine.
Na popisu se nalaze američki poljoprivredni proizvodi, alkohol, odjeća, kućanski aparati, alati, vatreno oružje i drugi artikli.Kanadske carine dolaze kao odgovor na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u subotu najavio opsežne carinske namete na robu iz Kanade, Meksika i Kine.
Popis obuhvaća:
- Voće i povrće;
- Mliječne proizvode poput jogurta, mlijeka i sira;
- Kafu i čaj;
- Odjeću, uključujući rukavice, šalove, obuću i odijela;
- Alkoholna pića poput vina, vermuta i piva;
- Toaletni papir;
- Razne kućanske potrepštine, uključujući pribor za jelo, hladnjake i bojlere i druge.
Kanadska ambasadorica u Sjedinjenim Američkim Državama, Kirsten Hillman, izjavila je da se nada kako visoke američke carine na kanadsku robu neće biti uvedene.
„Nadamo se da one neće stupiti na snagu u utorak i spremni smo nastaviti razgovore s Trumpovom administracijom o tome, posebno o svim naporima koje ulažemo zajedno s njima i samostalno u vezi s granicom i pitanjima koja predsjednik navodi kao razlog za ovu odluku“, rekla je Hillman za ABC News u nedjelju.
Ambasadorica je naglasila da je kanadska vlada u stalnim pregovorima s američkim dužnosnicima za granična pitanja, no priznala je da konačna odluka leži u rukama Trumpa.
Kanada je uložila milijardu dolara u graničnu opremu, povećala prisutnost službenika na terenu i organizirala zajedničke vježbe s američkim vlastima kako bi pojačala kontrolu granice.
Hillman je istaknula da je Kanada ostvarila „nevjerovatan napredak“ u smanjenju ilegalne imigracije u SAD. „Nelegalni prelasci između Kanade i Sjedinjenih Država čine manje od 1% ukupnih prelazaka u SAD, a i oni su u posljednjim mjesecima smanjeni za 89%.“
Trudeau ne popušta: Kanada uvodi 25% carine u trgovinskom ratu s SAD-om
Kanadski premijer Justin Trudeau najavio je uzvratne carine od 25% na američke proizvode u vrijednosti od 155 milijardi kanadskih dolara (106,6 milijardi USD), odgovarajući na iste carine koje je uveo predsjednik SAD-a Donald Trump na kanadske i meksičke uvoze. Trudeau je poručio da Kanada „neće uzmaknuti u obrani svojih građana“, iako je priznao da će ovaj potez imati ozbiljne posljedice s obje strane granice.
Carine, koje će stupiti na snagu u utorak, obuhvataju širok spektar proizvoda, kao što smo već naveli; uključujući pivo, vino, voće, odjeću, kućanske aparate i građevinske materijale poput drveta i plastike. Dodatne mjere u vrijednosti od 125 milijardi dolara bit će uvedene za 21 dan kako bi se kanadske firme prilagodile.
Trgovinski rat eskalira nakon što je Trump najavio carine kao dio svoje politike borbe protiv ilegalne imigracije i krijumčarenja droga. Međutim, Trudeau je odbacio tvrdnje da Kanada predstavlja sigurnosni rizik, ističući da manje od 1% ilegalnih migranata i fentanyla ulazi u SAD preko kanadske granice.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi uzajamne carine mogle brzo pogoditi građane s obje strane granice, povećati cijene proizvoda i usporiti ekonomski rast. Unatoč tome, Bijela kuća signalizira da je spremna na dodatne ekonomske pritiske ako se zemlje odluče na odmazdu.
