Lista 65 proizvoda – kratkoročno gašenje požara: Zašto vlast uvodi spiskove proizvoda umjesto kontrole profita trgovina
Dok čekamo rezultate trećeg bojkota trgovina koji je proveden prošlog petka u BiH, spisak od 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda za koje je cijena u entitetu FBiH snižena i zaključana, zaslužuju dublju analizu.
Naime, kako je i najavio federalni ministar trgovine Amir Hasičević, nakon razgovora sa trgovcima, proizvođačima, udruženjima potrošača i predstavnicima sindikata trgovine, krajem januara postignut je dogovor o maksimalnom iznosu cijena za 65 artikala.
Na spisku nema kafe
U projekt su se, kako je saopćeno iz ministarstva, dobrovoljno, uključili trgovački lanci, kao i fizička i pravna lica sa trgovinama manjeg formata. Trgovci će samostalno odabrati brendove proizvoda koji će biti ponuđeni po sniženim cijenama, a u njihovim prodajnim objektima bit će istaknuti spiskovi proizvoda čije su cijene zaključane. Ovi spiskovi bit će dostupni i na web stranici Federalnog ministarstva trgovine.
Projekt će trajati tri mjeseca, s mogućnošću produženja. Naglašeno je da, kao i prethodni projekti, ovaj nije usmjeren na snižavanje cijena luksuznih proizvoda, već na to da se socijalno osjetljivim kategorijama omogući pristup osnovnim životnim namirnicama po prihvatljivim cijenama.
U ovoj fazi projekta izostavljeni su proizvodi čije cijene svakodnevno rastu na svjetskom tržištu, poput kafe naprimjer. Na spisku nema ni majoneze, kao ni putera, proizvoda koji su često u upotrebi. Također nema ni čokolade, omiljene slastice za najmlađe.
Ono što je navedeno je da cijene proizvoda koji su uključeni u akciju neće rasti tokom njenog trajanja.
Ono što je javnost očekivala, a nije se desilo je ozbiljan razgovor o ograničavanju trgovačkih marži, koja bi mogla urediti tržište i zaustaviti enorman i nerijetko neopravdan rast cijena. Kako je moguće da kafa od istog proizvođača u jednoj prodavnici košta 11 KM, a u drugoj 14 KM?
Da neuobičajeno visoki profiti trgovina nisu problem samo BiH već i susjedstva, pokazala je izjava guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković, koja se još početkom prošle godine govoreći o visokoj inflaciji, osvrnula na marže trgovinskih lanaca u svojoj zemlji i predstavila analizu NBS po kojoj je pet najvećih trgovinskih lanaca još u 2022. u odnosu na 2019. povećalo marže za 36 posto.
U drugom bh. entitetu Republici Srpskoj enormna poskupljenja pokušavaju rješavati putem ograničavanja marži, ali samo domaćih proizvoda, pa tako prema najavama ministra trgovine i turizma Denisa Šulića od 3. marta ove godine u trgovinama će kupcima biti dostupni i proizvodi sa nula posto marže.
On je precizirao da su u pitanju proizvodu domaćih proizvođača, a da će u narednom periodu biti definisano koji su to proizvodi.
Roba neelastične potražnje
Šulić je naglasio da je riječ o nula posto marže u čitavom lancu, od proizvođača preko dobavljača do trgovaca.
On je dodao da će se nastaviti sa praćenjem kretanja cijena roba i usluga i da će eventualno, dodatno, kreirati i druge kampanje.
“U narednom periodu ćemo od trgovačkih lanaca zahtijevati da nam dostavljaju cijene proizvoda na sedmičnom ili mjesečnom nivou”, naveo je Šulić i dodao da je cilj da se građanima obezbijede informacije o stanju cijena u marketima odnosno koji marketi imaju niže cijene.
Ono što je jasno iz odluke u entitetu FBiH je da će trgovci sami odlučivati koje brendove će sniziti, i ovdje treba ostaviti vremenu da se vidi koji će razred po kvaliteti uvrstiti na spisak.
Ono što su trendovi tržišta gobalno je da proizvodi poput margarina i majoneze naprimjer spadaju u kategoriju robe neelastične potražnje, jer poskupljenja na njih slabo utječu. Čak i ako cijene tih proizvoda budu rasle, potrošači će ih i dalje kupovati jer su im neophodni, pitanje je samo u kojoj količini.
