“Ko god je imao bilo kakvu želju da sarađuje sa firmama iz Republike Srpske sigurno to više neće” – procjene stručnjaka nakon presude Dodiku i političkih tenzija
Nedavna presuda predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, kojom mu je Sud BiH odredio jednu godinu zatvora i zabranu obavljanja funkcije predsjednika ovog entiteta na period od šest godina, kao i neustavne aktivnosti koje je dan kasnije poduzela Narodna skupština RS (NSRS), usvajanjem četiri zakona – uključujući zabranu rada državnim pravosudnim institucijama i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS, te prijedlog zakona o osnivanju entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, produbili su političku neizvjesnost, ali i otvorili pitanje ekonomskih posljedica kako za jedan bh. entitet tako i cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Pitanje koje se u posljednjih nekoliko dana nameće je kako će se u trenutnim političkim okolnostima ponašati potencijalni investitori, domaći i strani ekonomski akteri, i koje su reperkusije na ionako, geopolitičkim izazovima opterećenu privredu zemlje.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran u razgovoru za Forbes BiH kaže da, kada je riječ o utjecaju na ekonomiju i događaje uopće, sve što se danas dešava, u većoj ili manjoj mjeri, na sličan način smo imali i ranije.
Politička nestabilnost kao konstanta
„Politička nestabilnost u BiH je toliko konstantna i kontinuirana da možemo slobodno reći da je posljednji period kada smo imali političku stabilnost bio još u doba socijalizma. Mislim da je to nešto što se za Bosnu i Hercegovinu uzima gotovo prirodnim i neizbježnim, kao što se za neke druge zemlje uzimaju monsunske kiše ili vjetrovi ili neke druge prirodne katastrofe, ekstremne temperature ili slični fenomeni“, kaže Gavran i dodaje:
„Nemože se više izbrojati koliko puta su dolazile besmislene najave iz Republike Srpske, potpuno apsurdni i neustavni zakoni i ideje – bit ćemo nezavisni, odvojit ćemo se, ponovo ćemo formirati svoju vojsku, itd. Neki od tih zakona su bili i usvajani, pa su onda očito završavali u ladicama ili kantama za otpatke. Sve su to klasične političke taktike, pokušaji da se uz puno galame dobije nešto drugo, uglavnom su interesi iskuljučivo pare i kako da se na što bolji način naplati neka privremena uslovna kooperativnost. Tako da, koliko god se sve dramatizovalo, ne vidim neku naročito prijetnju u odnosu na ono što se više puta dešavalo ranije.“
Globalne okolnosti, napominje bh. ekonomski stručnjak, jesu drugačije, ali ne i ocjena važnosti zemlje.
“Oduvijek smo bili marginalni, nikada nikome u svijetu nismo bili prioritet – i nećemo biti ni sada”, kaže on podsjećajući na bliska dešavanja u Siriji i promjenu tamošnjeg režima.
Investitora će biti, ali kakvih
„Velike zemlje su spremne, u svom interesu, da uslovno rečeno puste niz vodu i mnogo ozbiljnije interese i saveznike, kao što se desilo u Siriji, gdje je režim gotovo ugašen preko noći, jer su oni koji su ga podržavali ranije jednostavno prestali da ga podržavaju. Misliti da je nekome u svijetu, od velikih sila veoma važna, ne samo Bosna i Hercegovina, već i jedan njen dio, potpuno je iluzorno. Kada su u pitanju ekonomski negativni efekti, naravno, politička nestabilnost je uvijek negativna, ali opet, mi smo odavno svojom nestabilnošću odbili i odvratili većinu investitora koji su mogli doći ovdje. Oni koji su ostali, jednostavno su se navikli na stanje kakvo jeste, na neki način su se prilagodili, i ne mislim da se za njih nešto mijenja. Često imamo ankete među stranim investitorima, gdje, kada ocjenjuju situaciju u Bosni i Hercegovini, kažu da je sve najgore po pitanju uslova poslovanja, ali kada ih pitate namjeravaju li ostati i poslovati u BiH, odgovore sa da, koliko god to djelovalo kontradiktorno“, kaže Gavran i ističe kako će bez obzira na okolnosti, ekonomskih aktivnosti i interesa za ulaganja biti, no pitanje je koliko će kvalitetni biti investitori.
Kada su u pitanju ekonomski negativni efekti, naravno, politička nestabilnost je uvijek negativna, ali mi smo odavno svojom nestabilnošću odbili i odvratili većinu investitora koji su mogli doći ovdje. Oni koji su ostali, navikli su se na stanje kakvo jeste, Igor Gavran za Forbes BiH.
„Uglavnom, neće biti oni najkvalitetniji, već dođu oni koji hoće da zloupotrijebe situaciju, špekulativno ili zbog eksploatacije prirodnih bogatsava. Međutim, ono što je najveća negativna posljedica što se sa cijelom ovom pričom i politkom dodatno stvaraju alibi i skreće pažnja sa činjenice da vlasti ne rade apsolutno ništa da poboljšaju ekonomsku situaciju, da ekonomskih reformi nema, da se svi nivoi vlasti zadužuju beskonačno, da ćemo sve te dugove jednog dana morati vraćati, da se dugoročn ekonomija unazađuje, da se građani iseljavaju, da su ulaganja minimalna, da se privreda opterećuje dodatnim davanjima umjesto da se rasterećuje.“
“Moramo misliti o sebi i svojim interesima”
Ipak, navodi on, postoji i jedna potencijalno pozitivna prilika iz svega što se dešava ne samo u BiH već i globalno, a koja bi mogla biti motiv za buđenje i racionalnije postupanje.
„Nadam se da će barem oni u BiH koji su godinama i decenijama živjeli u iluzijama da smo nekome važni, da će nam neko pomoći, da nas neko čuva i podržava do beskonačno, valjda shvatiti da svijet ne funkcioniše tako, da smo sami sebi važni i da bi trebali biti sebi važni, i da će to nadam se voditi nekoj nezavisnoj politici BiH gdje se sami brinemo za sebe, ne plačemo po svijetu i ne čekamo da nas neko spasi, već da shvatamo kako je naš interes najvažniji i da ne trebamo voditi tuđe ratove i braniti tuđe politike, nego se baviti sobom i svojim interesima, tako da, ako nas zanima trgovina i ako treba da istovremeno sarađujemo s Evropskom unijom, BRICS zemljama, Amerikom, Rusijom, Kinom i svima ostalima, da jednostavno gledamo svoje interese i zaboravimo šta bi neki navodni izmišljeni i zamišljeni prijatelji htjeli da mi radimo. Radimo ono što treba Bosni i Hercegovini, što treba našoj ekonomiji i to je najbolji način“, zaključuje Gavran.
Nisam optimista i teško da bih mogao reći da strategije razvoja koje su toliko potrebne, da na njima iko išta radi, a kada vidimo kakav je haos u sistemima Šuma Srpske, Elektroprivrede, javnim preduzećima, onda se zaista pitam ko će ostati da živi u ovoj zemlji, Zoran Pavlović za Forbes BiH.
Od čega ćemo da živimo?
Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović istog je razmišljanja kada je riječ o neophodnosti da se u BiH govori o pitanjima koja su od suštinskog značaja za život.
„Tenzije koje su podignute nakon presude, sa Skupštinom koja je donijela zakone, a koje su objavljene i u većini ozbiljnih medija u svijetu, dovela nas je u situaciju da praktično ko god je eventualno imao bilo kakvu želju ili namjeru da sarađuje više, bolje, ljepše sa firmama iz Republike Srpske sigurno to više neće, ili barem neko vrijeme neće imati ni želju ni namjeru“, kaže Pavlović i dodaje:
„Umjesto da se bavimo pitanjima koja su suštinski važna za život građana, mi se bavimo politikanstvom, aktivnostima koje nemaju nikakve ekonomske koristi niti perspektivu za građane Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Ono što je jako važno, jeste da pokušamo uspostaviti plasman roba na neka nova tržišta, jer je Evropa u ekonomskim poteškoćama, i to ozbiljnim, mi se bavimo pitanjima koja su potpuno nevažna za običnog čovjeka koji se bori da preživi cijeli mjesec od početka do kraja. Ova politička tenzija, nesaglasnost, promjene ljudi u organima Bosne i Hercegovine, smjene, sve to toliko odvlači pažnju ljudi i investitora od Bosne i Hercegovine da nema potrebe ni govoriti o tome“, kaže Pavlović.
Gdje je izlaz – priznaje da nema odgovor na to pitanje.
„Nisam optimista i teško da bih mogao reći da strategije razvoja koje su toliko potrebne, da na njima iko išta radi, a kada vidimo kakav je haos u sistemima Šuma Srpske, Elektroprivrede, javnim preduzećima, onda se zaista pitam ko će ostati da živi u ovoj zemlji i od čega ćemo da živimo, primamo penzije, plate, socijalna davanja i slično“, govori na kraju Pavlović.
Tehnologija
