Mogu li američke carine učiniti ekonomije Bliskog istoka konkurentnijim?
Novi plan Donalda Trumpa o uvođenju opštih carina mogao bi iz korijena promijeniti globalnu trgovinu, a ekonomije Bliskog istoka – posebno one koje se bore s visokim dugovima, inflacijom i slabim industrijskim sektorom – mogle bi imati i neočekivanu korist.
Američki predsjednik uveo je 10% carine na svu robu koja ulazi u Sjedinjene Američke Države, kao i dodatne carine do 60% na proizvode iz Kine. Ovaj pristup, koji nazivaju ekonomskim nacionalizmom, mogao bi destabilizirati lance snabdijevanja, ali bi istovremeno mogao otvoriti prostor za nove izvoznike.
Potencijalna prilika za Bliski istok
Za ekonomski opterećene zemlje poput Egipta, Tunisa i Jordana, Trumpove mjere bi mogle predstavljati šansu. Kako globalne kompanije budu tražile alternativne partnere van Kine, neke arapske zemlje s nižim troškovima rada mogle bi postati atraktivnije destinacije za ulaganja i proizvodnju.
Ekonomista iz Egipta, dr. Mohamed El Dahshan, kaže za Middle East Eye:
„Trumpove carine ne bi automatski učinile ekonomije Bliskog istoka konkurentnijim, ali ako zemlje poput Egipta iskoriste trenutak za provođenje reformi i jačanje lokalne proizvodnje, mogle bi profitirati.“
Hladan tuš za globalizaciju
Trumpov pristup je suprotan od tradicionalnog ekonomskog liberalizma i postavlja nove prepreke globalnoj trgovini. Ukoliko ponovo preuzme Bijelu kuću, njegova politika bi mogla ojačati protekcionističke trendove, a to bi posebno pogodilo zemlje u razvoju koje ovise o izvozu u SAD.
Izazovi ostaju
Uprkos mogućim šansama, ekonomije Bliskog istoka suočene su s ozbiljnim izazovima – visoka nezaposlenost, politička nestabilnost i korupcija i dalje usporavaju razvoj.
„Carine mogu stvoriti prostor za konkurenciju, ali bez unutrašnjih reformi, to ostaje samo potencijal koji neće biti iskorišten“, dodaje El Dahshan.
