Globalni giganti preuzimaju Bliski istok: Kako BlackRock i MSC mijenjaju geopolitičku mapu luka

featured image

28. mar 2025. 12:53

Bliskoistočni lučki sektor postaje bojno polje ekonomskih i geopolitičkih interesa, a na čelu promjena stoje američki finansijski div BlackRock i italijanska brodarska dinastija Aponte, vlasnici Mediterranean Shipping Company (MSC). Njihova kontrola nad ključnim lukama u Crvenom moru i Perzijskom zalivu mijenja globalne trgovinske tokove i balans moći u regiji.

Strani kapital preuzima strateške tačke

Lučki sektori širom Bliskog istoka tradicionalno su bili pod kontrolom državnih firmi. No, privatizacija i otvaranje tržišta doveli su do toga da međunarodni giganti, poput BlackRocka, preuzimaju ključnu infrastrukturu. U partnerstvu s MSC-om, najvećom kontejnerskom kompanijom na svijetu, BlackRock sada ulaže milijarde u strateške pomorske čvorove – od Egipta i Saudijske Arabije do Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ova dominacija nad lukama omogućava im ne samo ekonomski profit, već i geopolitički uticaj. Kontrola nad pristupom lukama znači kontrolu nad regionalnom trgovinom i sigurnosnim pitanjima, uključujući energetsku sigurnost i vojnu mobilnost.

Sukob globalnih interesa: Zapad protiv Kine

Ova ekonomska ekspanzija nije slučajna. Dok Kina kroz svoju Pojas i put inicijativu preuzima luke širom svijeta, SAD i Evropa koriste kompanije poput BlackRocka da osiguraju kontrolu nad ključnim tačkama. Investicije u Bliski istok postaju dio šire strategije suprotstavljanja kineskom ekonomskom uticaju.

Kina je već osigurala koncesije u luci Haifa u Izraelu, Džibutiju i lukama duž afričke obale, dok Zapad pokušava zadržati svoju dominaciju kroz privatni kapital. Ovo nije samo ekonomska igra – ovo je nova faza globalnog nadmetanja za kontrolu trgovinskih puteva.

Ships are docked at the Red Sea port of Hodeidah, Yemen July 31, 2024. REUTERS/Khaled Abdullah

Ko su pobjednici, a ko gubitnici?

Iako BlackRock i MSC donose investicije, lokalni operateri gube tlo pod nogama. Države Bliskog istoka sada se suočavaju s pitanjem: da li je ovo ekonomski napredak ili gubitak suvereniteta nad ključnom infrastrukturom?

Istovremeno, pitanje je i koliko će ovi globalni giganti omogućiti stabilnost ili produbiti zavisnost regije od vanjskih faktora. Bliski istok je već vjekovima srce globalne trgovine – sada postaje poligon za novu vrstu borbe za prevlast, ne oružjem, već kapitalom i infrastrukturom.