Ekonomska predviđanja za BiH u 2025. godini: Donosimo stručnu analizu bh. profesora

Kraj godine uvijek je prikladno vrijeme da se napravi retrospektiva i planira budućnost. Kako se približavamo 2025., Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu svog ekonomskog razvoja, obilježenu, poput mnogih drugih zemalja, izazovima ali i prilikama, i sa većinom njih će ući i u novu kalendarsku godinu.

Kakvu ekonomsku situaciju BiH može očekivati i kakve su njene ekonomske mogućnosti u 2025. godini za Forbes BiH analiziraju i predviđaju univerzitetski profesori u našoj zemlji Željko Šain, Nikola Papac i Bahrija Umihanić.

Željko Šain: “Bit će ovo teška godina”

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za Forbes BiH prognozira da bi 2025. godina mogla biti izazovna na više frontova, ali ipak iznosi i razloge koji donose umjereni optimizam.

“Moje prognoze su da će biti teška godina, komplicirana po mnogim stvarima, ali se nadam ipak bolja u odnosu na 2024. Jer, valjda smo svi zajedno izvukli odgovarajuće iskustvo, naučili neke nenaučene ranije lekcije i smatram da će se jednostavno politika u svijetu malo promijeniti dolaskom i Trumpa na vlast.

Situacija na relaciji Evropska unija – Kina – Rusija, uz aktuelni trgovinski embargo, jasno pokazuje da trenutni globalni trendovi ne vode ničemu dobrom. Valjda će biti dovoljno razumnih snaga za stabilizaciju odnosa, da se preokrene na bolje.

Alternativna tržišta

Što se BiH tiče, mi se prije svega ne smijemo monopolski okrenuti ni prema bilo kojem tržištu, mi moramo imati opcione varijante, neke alternative koje možemo iskoristiti i biti fleksibilni. Više se vezati za našu dijasporu koja ima veliko znanje, ima uticaje, ima novac, prema tome, unutar zemlje moramo shvatiti da separatizam u bilo kojem pogledu neće dati dobro, nego se moramo ujediniti u BiH.

Proizvodnja zdrave hrane, turizam, drvna i prerađivaška industrija

I ako uspijemo unutar BiH da postignemo jedinstveniju ekonomsku politiku,  onda ćemo i uspjeti. Ako mi sebe unutar BiH udružimo i zajedno sa našim institucijama kao što su Vanjsko-trgovinska komora, kroz jedan produktivniji rad Ekonomsko-socijalnog vijeća i budemo se međusobno bolje udruživali, mi ćemo prevazići te vanjske uticaje.

BiH ima mogućnosti, u turizmu svakako, većem obimu proizvodnje zdrave hrane, kao i da jačamo još više drvni klaster i našu prerađivačku industriju. U tom pogledu možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. 

Nikola Papac: “Cijene će u najboljem slučaju ostati na nivou koji imamo danas”

Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ocjenjuje da će kretanja cijena energenata na svjetskom tržištu utjecati i na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, velike krizne faze su prošle, te značajne promjene cijena u ovom segmentu ne očekuje. Podsjeća da se proces inflacije opće razine cijena uveliko stabilizirao, a sadašnje cijene zadržat će se na sličnom nivou. Očekuje da će se one kretati u skladu s predviđanjima međunarodnih organizacija.

Energenti i cijene namirnica

Cijene električne energije, koje su tokom pandemije dosegle rekordne razine, očekujem da će u 2025. ostati na sličnoj razini kao u 2024. godini. Nadam se da krize, posebno političke i ratne, koje sada pogađaju Europu i ostatak svijeta u 2024., neće eskalirati u 2025. godini, da cijene nafte neće doživljavati svoje eksplozije, veliki rast itd. Nafta je često znala biti izgovor za poskupljenja namirnica, međutim, jedan drugi vrlo važan element u procesu poskupljivanja bili su često i nezasitni interesi trgovaca, malotrgovaca i veletrgovaca koji su donosili određene proizvode na tržište, imali su u određenom trenutku opravdanje da, zahvaljujući činjenici da su cijene nafte i električne energije rasle, kažu kako moraju rasti cijene određenih proizvoda, i onda su te cijene rasle neprirodno, više nego što su rasli troškovi, to moramo reći. Tako da za porast cijena nije uvijek bio uzrok cijena energenata. Nažalost, mi ne možemo iskontrolirati cijene određenih proizvoda jer mi smo uvozno gospodarstvo, u velikoj mjeri uvozimo, ovisimo od uvoza mase proizvoda. Cijene će u najboljem slučaju ostati na nivou koji imamo danas. Sa malim postotkom inflacije 2-3 posto na razini godine, što znači da postoji velika vjerojatnost njihovog blagog povećanja do kraja godine.

Problem nedostatka radne snage

Jedan od najvećih izazova koji bi mogao obilježiti tržište rada u Bosni i Hercegovini u 2025. godini je nedostatak radne snage. Ovaj problem, karakterističan je za otvorena mala gospodarstva, gdje jedan značajan dio kadrova, posebno onih koji su specializirani za pojedina područja, odlazi, odnosno pronalazi neka nova tržišta, neke bolje dohotke, što stvara deficit na domaćem tržištu rada. S druge strane, proces energetskog osamostaljivanja BiH koji je u toku, uz sve veći fokus na obnovljive izvore energije, mogao bi nositi razvojne procese u 2025. godini. Ti procesi međutim, ne mogu biti tako brzi, postoji dosta administrativnih, formalnih pa i tehničkih ograničenja i jednostavno to su sve nove industrije, posebno industrija solarne energije, gdje ti procesi neće ići takvom brzinom kako očekuju možda čak i sami investitori.

Reforme

Kada je o fiskalnoj reformi rječ očekujem da će se započeti procesi nastaviti. Međutim,ne mislim da se fiskalna reforma može provesti prema logici rapidnog, revolucionarnog zaokreta od 180 stupnjeva, već da će se provoditi u nekoliko faza; ići kroz procese smanjenja postojećih stopa poreza i doprinosa, promijene načina obračuna poreza na dohodak, prije svega, ovdje se govori o reformi poreza na dohodak. Mislim da je krajnje vrijeme da se kreiraju prvi koraci u tom pravcu, gdje će se promijenjati stopa poreza na dohodak i mijenjati struktura stopa doprinosa, naravno na niže, da bi se na određeni način dao zamah, smanjili troškovi i poslodavcima, zadržala radna snaga, potaknulo stvaranje boljih uvjeta na tržištu…

Razlozi za optimizam

Moramo razmišljati optimistično. Bez obzira što smo malo gospodarstvo, što smo opterećeni različitim problemima, političkim, socijalnim, društvenim itd., ipak mi nismo baš takvo gospodarstvo koje se ne može nositi sa različitim procesima. Imamo kompanije u svim segmentima funkcioniranja našeg gospodarstva koje se mogu nositi sa europskom konkurencijom. Znači mogu biti igrači na europskim i na svjetskim tržištima. Imamo potencijala i u energetskom sektoru. Imamo potencijala u turističkom sektoru.

Imamo izuzetno veliku i moćnu dijasporu koja voli svoj kraj, voli ulagati svoj novac, čak se i vraćati itd. Imamo kompanije koje su inovativne, dinamične. Imamo ideje, nadam se da će se ubrzati državni infrastrukturni projekti posebno izgradnja autoteste koja bi stavila potpuno na neku drugu mapu Bosnu i Hercegovinu.

Tako da to su elementi koji stvarno donose blagi optimizam pred Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu. Naravno, to nisu procesi koji se mogu završiti u jednoj kalendarskoj godini, ali to su procesi koji bilo kojem gospodarstvu i većem i složenijem od Bosne i Hercegovine mogu donijeti puno pozitivnog, pa onda samim time definitivno mogu donijeti i Bosni i Hercegovini.

Bahrija Umihanić: “Očekujem prve signale povratka dijela dijaspore u BiH”

Bahrija Umihanić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli za Forbes BiH napominje kako su političke prilike u našoj zemlji trenutno nestabilne, ali izražava nadu kako će doći do njihove stabilizacije tokom 2025. godine, što bi trebalo stvoriti bolje uslove za ekonomski napredak.

“Evropska unija pokazuje sve veći interes za Zapadni Balkan, a posebno za Bosnu i Hercegovinu, zbog geopolitičkih promjena u Evropi i potrebe za jačanjem stabilnosti u regiji. Vjerujem da će ovo rezultirati većom podrškom EU u vidu investicija u infrastrukturu, energetsku sigurnost i digitalnu transformaciju. Smatram da geostrateški položaj Bosne i Hercegovine može dodatno povećati njen značaj u kontekstu povezivanja evropskih tržišta i energetske tranzicije.

Usporavanje odlaska stanovništva

Iako očekujem rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u rasponu od 2,5 posto do 3 posto u 2025. godini, svjestan sam da su takve stope daleko ispod onih koje bi omogućile Bosni i Hercegovini značajnije približavanje ekonomijama Evropske unije. Vjerujem da će rast biti potpomognut sektorima poput energetike, turizma i informacionih tehnologija, ali smatram da je neophodno uložiti dodatne napore u diversifikaciju ekonomije i unapređenje inovativnih kapaciteta. Nedovoljno razvijeno finansijsko tržište i ograničen fiskalni kapacitet ostaju prepreke koje treba prevazići kako bi se osigurao dugoročan razvoj.

Naredna godina mogla bi donijeti usporavanje odlaska stanovništva iz zemlje, što je jedan od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu. Pored toga, očekujem da će se pojaviti prvi signali povratka dijela dijaspore, podstaknuti povećanjem dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta i boljim životnim uslovima. Digitalni sektor i tehnološke inovacije pružaju značajne mogućnosti za zapošljavanje mladih i obrazovanih kadrova. Vjerujem da povratak stručnjaka iz dijaspore može donijeti dragocjena znanja i iskustva koja bi unaprijedila konkurentnost privrede.

Suzbijanje korupcije

Vjerujem da će 2025. godina biti obilježena intenzivnijim sprovođenjem strukturnih reformi, da će posebna pažnja biti posvećena reformama u pravosudnom sistemu, javnoj upravi i poslovnom okruženju, što bi moglo značajno poboljšati investicioni ambijent. Također, vjerujem da će ispunjenje evropskih uslova približiti Bosnu i Hercegovinu otvaranju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, što bi donijelo dodatnu međunarodnu podršku i podsticaj za domaću ekonomiju.

Nastavak borbe protiv korupcije trebala bi donijeti konkretne rezultate. Suzbijanje korupcije od presudne je važnosti za vraćanje povjerenja građana u institucije i povećanje privlačnosti zemlje za strane investitore. Uvjeren sam da će dosljedna primjena antikorupcijskih mjera otvoriti prostor za transparentnije upravljanje resursima i doprinijeti dugoročnom ekonomskom i društvenom razvoju.

BiH kao potencijalni lider u izvozu organske i tradicionalne hrane

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim potencijalom za ekonomski razvoj u ključnim sektorima poput energetike, male privrede, turizma, infrastrukture te poljoprivrede i prehrambene industrije, što može značajno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti i unapređenju konkurentnosti. Energetski sektor, vođen zelenom tranzicijom i obnovljivim izvorima energije, predstavlja stratešku priliku za privlačenje stranih investicija i smanjenje energetske zavisnosti. Mala privreda, kroz digitalizaciju i internacionalizaciju mikro, malih i srednjih preduzeća, može osigurati veću integraciju u globalne lance vrijednosti. Multiplikativni efekti turizma na ugostiteljstvo, zanatstvo i kreativne industrije, uz modernizaciju turističke infrastrukture, dodatno jačaju njegov doprinos deviznim prilivima. Razvoj infrastrukture, uključujući koridor Vc i modernizaciju transportnih pravaca, poboljšava mobilnost radne snage, smanjuje logističke troškove i stimuliše građevinsku industriju. Konačno, modernizacija poljoprivrede kroz inovativne tehnologije i ruralni razvoj osnažuje prehrambenu industriju i pozicionira BiH kao potencijalnog lidera u izvozu organske i tradicionalne hrane. Ove sinergijske mjere, uz strukturne reforme i usklađivanje s evropskim standardima, mogu osigurati održiv ekonomski rast i povećati otpornost zemlje na globalne izazove.