Ekonomija BiH u opasnosti: Da li javni sektor guši privatni?
Prema podacima iz 2024. godine, Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih udjela zaposlenih u javnom sektoru u Evropi. Procjene pokazuju da gotovo polovina ukupno zaposlenih radi u javnom sektoru, što donosi niz ekonomskih izazova.
Struktura zaposlenosti u BiH
U Federaciji BiH, od ukupno 548.795 zaposlenih, značajan broj radi u javnom sektoru. Iako se tačan omjer razlikuje u zavisnosti od izvora, procjenjuje se da je približno polovina zaposlenih u javnom sektoru. Ovakva struktura može imati ozbiljne implikacije na ekonomiju, uključujući pritisak na javne finansije i penzioni fond, te može uticati na tržište rada i privredni rast.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, na dan 30. septembar 2024. godine, ukupan broj zaposlenih iznosio je 289.689 lica.
Od tog broja, 246.001 lice bilo je zaposleno u poslovnim subjektima, dok se 43.688 zaposlenih odnosilo na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.
Što se tiče raspodjele između privatnog i javnog sektora, dostupni podaci iz prethodnog perioda ukazuju na sljedeće:
Privatni sektor: 176.272 zaposlena
Javni sektor: 84.244 zaposlena
Ovi podaci ukazuju na značajnu zastupljenost zaposlenih u javnom sektoru u Republici Srpskoj, što može imati implikacije na ekonomiju i tržište rada u regionu.
Udio javnog sektora i prosječne plaće
Prema podacima Svjetske banke, oko 44% zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, uključujući državne institucije i preduzeća.
Agencija za statistiku BiH navodi da prosječna neto plaća u zemlji iznosi 1.415 KM, s tim da su plaće u javnom sektoru često veće. Na primjer, u Federaciji BiH, prosječna plaća u javnim preduzećima je oko 40% veća nego u privatnom sektoru.
Rast plaća i poređenja s regionom
U oba sektora bilježi se rast plaća, ali je taj rast izraženiji u javnom sektoru. Kao primjer, u Hrvatskoj je prosječna neto plaća u martu 2024. porasla za 17,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što se pripisuje povećanjima u javnom sektoru.
Ekonomski analitičar i zastupnik u federalnom parlamentu Admir Čavalić naglašava da visoki udio zaposlenih u javnom sektoru može biti kontraproduktivan za ekonomiju. “Uvijek je bolje da većina zaposlenih bude u privatnom sektoru koji kreira novu vrijednost i doprinosi ekonomiji”, rekao je nedavno za Forbes BiH Čavalić.
Čavalić upozorava na jaz između radnih uslova u dva sektora, ali ističe da se taj jaz smanjuje. On također naglašava da je neophodno smanjiti glomaznost i neefikasnost javnog sektora, te unaprijediti konkurenciju u bankarskom sektoru kako bi se podržao privatni sektor.
Posljedice za ekonomiju
Neefikasnost javnog sektora donosi visoke troškove za privredu i građane. Čavalić dodaje da bi se energija talenata i visokoobrazovanog kadra trebala više usmjeriti ka privatnom sektoru, što bi doprinijelo većem ekonomskom rastu i boljim prilikama za zaposlenost i penzije.
Javni sektor u BiH i dalje zapošljava značajan dio radne snage, ali reforme su neophodne kako bi se smanjila njegova glomaznost i osigurala veća konkurentnost privatnog sektora. Samo balansirana struktura zaposlenosti može osigurati održiv ekonomski razvoj zemlje.
Da bi imali jasniji uvid u disbalans između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u BiH taj prosjek je u zemljama EU oko 15% (zaposleni u javnom sektoru). U Srbiji je taj procenat nešto veći i on iznosi 25%.
