Cijene stanovanja, hrane i režija u BiH na novim maksimumima, novi izvještaj ostavlja malo prostora za optimizam
Cijene proizvoda i usluga namijenjenih ličnoj potrošnji u Bosni i Hercegovini nastavile su rasti i u augustu ove godine. Prosječan rast od 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec ukazuje na nastavak inflatornih pritisaka u zemlji. Također cijene iz augusta pokazuju da Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti rast troškova života, što dodatno opterećuje kućne budžete građana, posebno u sektorima hrane i osnovnih usluga.
Najveći rast zabilježen je u prehrambenom sektoru i režijskim izdacima, pa su tako, donosi u svom izvještaju Agencija za statistiku BiH, u segmentu hrana i bezalkoholni napici cijene su porasle za 1,1 posto, stanovanje i režijski izdaci su rasli za 1,4 posto, dok su cijene odjeće i obuće porasle za 0,5 posto. Također, porast su zabilježili i zdravstvo (0,4 poato), rekreacija i kultura (0,6 posto), restorani i hoteli (0,4 posto) te ostala dobra i usluge (0,5 posto).
Iako su cijene generalno rasle, neki sektori su zabilježili i pad. Najveći je vidljiv u sektoru prijevoza, gdje su cijene smanjene za 1,4 posto. Namještaj, uređaji za domaćinstvo i održavanje zabilježili su pad cijena od 0,1 posto, dok je u sektoru obrazovanja zabilježen pad od 0,4 posto.
Posmatrano na godišnjem nivou, cijene su u prosjeku porasle za 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći rast zabilježen je u odjeljcima Rrestorani i hoteli (7,1 posto), alkoholna pića i duhan (4,5 posto), te ostala dobra i usluge (4,6 posto). Cijene zdravstva porasle su za 3,6 posto, a rekreacije i kulture za 2,8 posto. S druge strane, značajan godišnji pad cijena zabilježen je u odjeljcima odjeća i obuća (7,6 posto), te prijevoz (1,9 posto).
Kojom metodologijom se vrši izračun porasta cijena? Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2024. godini čini 615 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija. Cijene se prikupljaju na dvanaest lokacija (gradova) u zemlji (Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Istočno Sarajevo, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje, Tuzla, Zenica) odabranih prema kriteriju broja stanovnika i njihovoj ulozi u geografskom području kojem pripadaju.