Cijena zlata je na rekordno visokom nivou, a za to nisu odgovorni Amerikanci
Ekonomija SAD izgleda da će skoro sigurno izbjeći recesiju. Američki indeksi akcija trguju se na rekordnim nivoima, a čak i rizičniji investicije poput bitkoina dostigle su svoje najviše cijene ikada, ali zlato, koje se može smatrati jednim od najstarijih oblika investicija – često posmatrano kao zaštita od gubitaka na drugim tržištima – nastavlja da dobija na vrijednosti.
Zlato se trgovalo na rekordno visokom nivou od 2.195 dolara po unci u petak, produžavajući svoj rast od početka godine na 5% i dvanaestomjesečni rast na impresivnih 19%.
Zlatna groznica može da predstavlja iznenađenje za američke investitore, s obzirom na to da rekordni rast plemenite „sigurne luke“ ne koincidira sa ranijim događajima koji su pokrenuli dolazak do rekordne cijene, poput finansijske krize kasnih 2000-ih i pandemije kovid-19.
Ključni faktor iza skoka cijene zlata je to što mnogim neameričkim tržištima izgledi nisu tako svijetli: Prognozirani ekonomski rast SAD-a od 2,1% ove godine nadmašuje projekcije rasta od manje od 1% za druge razvijene ekonomije poput Nemačke, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva – dok su akcije listirane na velikim stranim berzama uglavnom zaostajale za američkim, pri čemu je Hang Seng indeks Hong Konga izgubio 18% u posljednjih godinu dana, a FTSE 100 Britanije je pao 3%.
„Zapadni investitori ne stoje iza“ skoka cijene zlata, smatra izvršni direktor Metals Dejlija, Ros Norman. On pripisuje rast „fenomenalnoj“ potražnji kineskih investitora koji traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti druge najveće svjetske ekonomije usred krize u sektoru komercijalnih nekretnina u Kini.
U SAD-u postoji nekoliko drugih objašnjenja za porast cijene zlata, jer neki investitori traže načine za opkladu protiv potencijalno lošijih inflacionih očekivanja, preusmjeravaju svoje portfelje nakon skoka na berzi i osiguravaju se protiv geopolitičke nestabilnosti, gdje su otvorena pitanja poput ratova između Izraela i Hamasa i Rusije i Ukrajine, zajedno sa predsjedničkim izborima u novembru, koje lebde u mislima investitora.
Smanjenje kamatnih stopa dovešće do pada prinosa na američke državne obveznice i time učiniti povrat manje privlačnim za još jednu tipično sigurnu klasu imovine. Kupovine zlata od strane centralnih banaka širom svijeta su na nivou iz poslednjih pet decenija i mogućnost da republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp poveća tenzije između SAD-a i Kine takođe su razlozi da ostanemo optimistični u pogledu daljeg rasta cijene zlata, rekla je Solita Marseli, glavna investiciona menadžerka UBS Global Wealth Management za Ameriku, u bilješci od petka upućenoj klijentima.
Investitori drže 3,3 biliona dolara u zlatu, prema tvrdnji stratega Džej Pi Morgan Čejsa, Nikolasa Panigircoglua. To čini oko 1,4% vrednosti svih globalnih investicija.
Oko polovine svih pošiljki zlata u januaru otišlo je u Hong Kong i u kontinentalnu Kinu, prema UBS-u.
Popularnost zlata kao investicije prati njegov vjekovni istorijat očuvanja vrijednosti kroz periode inflacije i perioda konflikata širom svijeta. Povjerenje američkih investitora u plemeniti metal dostiglo je najviši nivo od 2012. prošle godine, a anketa Galupa pokazala je da su ispitanici bili sigurniji u ulaganje u zlato nego u akcije.
Porast cijene zlata poklapa se sa prilično stabilnim američkim dolarom, koji takođe obično dobija na vrijednosti tokom vremena tržišne krize; DXY, koji prati dolar prema korpi drugih vodećih globalnih valuta, povećao se za 1% od početka godine i smanjio za 2% u posljednjih godinu dana. Prema podacima FactSet-a, zlato je dodalo 394% vrijednosti u posljednjih 20 godina, što je manje od 522% povrata na S&P 500 tokom tog dvadesetogodišnjeg perioda, ali i dalje izuzetno dostignuće s obzirom na to da je zlato neorganski materijal bez mogućnosti da donosi profit akcionarima kao što to mogu akcije.
Derek Saul, novinar Forbes
