Stižu vrući mjeseci: Kako zaštititi najugroženije radnike
Toplinski stres, koji pokreće koncentraciju na poslu i time povećava rizik od povreda, počinje već na 26 stepeni Celzijusa, upozorava Ajda Erzar s Kliničkog zavoda za medicinu rada, prometa i sporta.
Dolaze nam ljetni mjeseci koji za radnike koji uglavnom rade na otvorenom znače veliki zdravstveni rizik, upozorava Klinički institut za medicinu rada, prometa i sporta Univerziteta u Ljubljani. Na to je ovih dana upozorio i Savez slobodnih sindikata Slovenije.
Na udaru su uglavnom građevinski, cestarski i lučki radnici, komunalni radnici, farmeri, vrtlari, ribari, održavatelji elektro, vodovodne i željezničke mreže, policajci, vojnici i mnogi drugi.
Veći rizik od raka kože
Institut ističe rizike izloženosti toplini i UV zračenju.
„Radnici koji rade na otvorenom izloženi su dva do tri puta većoj dozi UV zračenja od ostalih. Samim time imaju i veći rizik od razvoja određenih zdravstvenih problema, naprimjer na koži ili očima“, objašnjava dr. sc. Ajda Erzar. med., iz Zavoda.
Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazale su da profesionalna izloženost radnika UV zračenju povećava mogućnost razvoja nemelanomskog raka kože (ovo je češći oblik koji se lakše liječi) za 60 posto.
Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka, Slovenija je među zemljama u kojima je udio melanoma (najopasnijeg oblika raka kože koji se brzo širi na druge organe) povezan s UV zračenjem oko 90 posto. Time smo na 6. mjestu u Evropi, ističu u Institutu. Melanom čini oko 15 posto svih karcinoma kože i odgovoran je za više od 90 posto svih smrti od raka kože.
Problemi zbog visokih temperatura
Kako ističe Erzar, na temperaturi od 26 stepeni Celzijusa toplinska su opterećenja već tolika da mogu uzrokovati probleme poput pada koncentracije na poslu, što može dovesti do povreda.
Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može uzrokovati nemogućnost održavanja normalne tjelesne temperature, dehidraciju i pregrijavanje organizma zbog prekomjernog znojenja i nedovoljnog unosa tekućine. To dovodi do mučnine, glavobolje, vrtoglavice, toplinskih grčeva, a u najtežim slučajevima i do toplinskog udara, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju iz Zavoda.
U Njemačkoj je rak kože priznat kao profesionalna bolest
Ne postoje podaci o tome koliko je naših zaposlenika izloženo ovoj vrsti zračenja, konkretno za Sloveniju, samo za cijelu EU, kaže Erzar. Prema tim podacima oko 20 posto radne snage izloženo je UV zračenju. Ako bi se udio preslikao na Sloveniju, riječ je o oko 180.000 radnika. “Problem u Sloveniji je što se sistemski ne bilježi, naprimjer, javljaju li se češće bolesti povezane s UV zračenjem među građevinskim radnicima”, naglašava Erzar.
U nekim evropskim zemljama bolesti uzrokovane izlaganjem UV zračenju također se mogu prepoznati kao profesionalne bolesti. Naprimjer, rak kože je u Njemačkoj, kao i u Danskoj i Hrvatskoj, prepoznat kao profesionalna bolest, ali ne i kod nas, objašnjava sagovornik dodajući da je u Njemačkoj rak kože na prvom mjestu u skupini profesionalnih karcinoma.
Međunarodna agencija za istraživanje raka svrstala je UV zračenje u prvu skupinu kancerogenosti, što znači da imamo nedvosmisleno dovoljno dokaza da UV zračenje uzrokuje rak kod ljudi, kaže Erzar.
Prema podacima Onkološkog instituta u Sloveniji svake godine više od 3000 ljudi oboli od raka kože, od čega oko 700 od melanoma kao najopasnijeg oblika. Više od 150 pacijenata godišnje umre od raka kože.
dr. sc. Ajda Erzar. med., sa Kliničkog zavoda za medicinu rada, prometa i sporta, Foto: Lična arhiva
Poslodavci nisu dovoljno osviješteni
“Nemamo istraživanja, ali osjećaj je da poslodavci nisu dovoljno svjesni tih opasnosti. Na gradilištima se mogu vidjeti radnici koji nisu adekvatno zaštićeni. Čak i u klinikama primjećujemo da ljudi imaju mnoge promjene na koži koje su posljedica dugotrajnog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Imamo i slučajeve opeklina među radnicima jer rade bez odgovarajuće zaštite”, kaže Erzar.
Pojašnjava i da se mogu javiti akutne bolesti, poput spomenutih opeklina, te kronične koje se mogu razviti nakon nekoliko godina. “Radnik može cijeli život raditi na gradilištima, ali bolest može dobiti tek kad ode u penziju. To je problem jer ljudi nisu dobro svjesni kasnijih posljedica.”
Kako se zaštititi
Zavod savjetuje niz mjera za zaštitu radnika izloženih toplini i UV zračenju:
- Ukoliko proces rada dopušta, rad treba organizirati na način da se skrati vrijeme izlaganja suncu od 10 do 16 sati. To znači raniji početak rada, podijeljeni radni dan, ranojutarnje obavljanje težih poslova, kombinaciju rada na otvorenom i u zatvorenom ili u hladu.
- Radno mjesto mora biti opremljeno pokretnim suncobranima ili zavjesama. Inače, radnicima treba omogućiti češće kratke odmore u prirodnom ili umjetnom hladu, kao i dužu pauzu za ručak. Osvježavajuća bezalkoholna pića, po mogućnosti voda, trebala bi biti dostupna u ovim sjenovitim “oazama”. “Imali smo slučaj da su radnici asfaltirali trg, a poslodavac im je postavio odgovarajuće rolete. Nisu sve mjere pogodne za sve firme, treba biti i malo domišljat i praktičan“, kaže Erzar.
- Radnik mora nositi odgovarajuću odjeću koja pokriva što veći dio tijela te je lagana i široka. Uz to mora imati na raspolaganju kremu za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom. Njime štiti dijelove tijela koji nisu zaštićeni odjećom, kaže Erzar. Kreme trebaju biti dostupne radnicima na vidljivim mjestima i mjestima okupljanja prije odlaska na posao ili tokom njega, savjetuju poslodavce u Zavodu.
- Šeširi bi trebali imati produženi stražnji dio koji se proteže preko vrata. “U ambulantama primjećujemo da radnice imaju promjene na vratnom dijelu kože jer se također zaboravljaju namazati. Preporučujemo i sunčane naočale“, kaže Erzar.
- Radnicima se mora osigurati odgovarajuća količina nezaslađene tekućine. Prema preporukama Zavoda, radnici tokom fizičkih poslova na otvorenom trebaju popiti čašu tekućine svakih 15 do 20 minuta, odnosno od šest decilitara do jedne litre na sat.
- Osim toga, poslodavci bi trebali stalno poticati zaposlenike na korištenje zaštitne opreme, često provjeravati radna mjesta radi utvrđivanja primjerenosti zaštite te postavljati podsjetnike na radne mašine i odmarališta. Zaposlenike treba informirati o zdravstvenim rizicima i mogućnostima zaštite od sunca letcima.
Na kraju, ali ne manje važno, neadekvatno djelovanje može značiti i štetu za kompaniju. „Smanjuje se produktivnost rada i povećava vjerovatnost bolovanja u slučaju bolesti. To uzrokuje finansijske troškove i probleme s organizacijom procesa rada u kompaniji“, naglašava Erzar.
Dars s nizom akcija
U izvještaju inspekcije rada za prošlu godinu nisu posebno zabilježeni slučajevi prekršaja za rad po vrućini.
Kao što je rečeno na početku, građevinari su među onima koji su na udaru. Nekoliko građevinskih firmi poslali smo upite o mjerama zaštite za njihove zaposlenike. Odgovorili su samo iz Darsa, gdje kažu da posebnu pažnju posvećuju radnicima na terenu u svim godišnjim dobima.
“U vrućim danima posebno se vodi računa o održavateljima autoputeva i brzih cesta, koji uglavnom rade na otvorenom. Za njih se tokom ljetnih dana već dugi niz godina provode sljedeće mjere:
– U slučaju predviđenih vrućih dana, voditelj baze autoputeva može pomjeriti početak radnog vremena s 6.30 sati na 5 sati, a završetak radnog vremena 13.30 sati.
– Radnici dobivaju dodatnu ličnu zaštitnu opremu. To su zaštitne sunčane naočale, lagana pokrivala za glavu sa zaštitom za vrat, lagana zaštitna obuća za rad po vrućini i lagana (tanja) lična zaštitna odjeća.
– Radnici se redovno opskrbljuju hladnim napicima.
– Odgovorne osobe mogu naručiti kraće pauze u klimatiziranim vozilima u slučaju viših temperatura.
Također, kažu u Darsu, naplatni inspektori imaju zaštitne kape i sunčane naočale. Osim toga, sva vozila naplatne kontrole opremljena su klima uređajima, a sva vozila imaju rashladne torbe s rashlađenim pićima. U slučaju vrućine mogu se nakratko povući i u rashlađeno, klimatizirano vozilo. I za njih vrijedi mogućnost preraspodjele radnog vremena.
Autor: Bojana Humar,Forbes Slovenija
