Šta je to flekspenzija i zašto su najbrže rastuća grupa na tržištu rada stariji od 75?

Nova analiza Pew Research Center otkriva da se udio starijih Amerikanaca koji rade gotovo udvostručio od 1987. godine. 

Dok se približava vremenu za penziju, 58-godišnja Mišel Vifen ne razmišlja o potpunom prestanku rada. Direktorica usluga za klijente u firmi za marketing zapošljavanja HireClix kaže da je došla do zabavnog dijela svoje karijere – vrijeme kada se osjeća autonomnije i poštovanije, cijeni novi program nazvan „flekspenzija“ koji će joj omogućiti da radi manje sati uz zadržavanje zdravstvenih benefita. „Moj godine su samo broj“, kaže ona. „Ne mogu da zamislim da sutra izađem na vrata“.

Iako neki pripadnici generacije X prilaze dobi za penziju, a svi pripadnici baby-boom generacije će to učiniti prije 2030. godine, sve više njih nastavlja da radi i u svojim zlatnim godinama. To je zaključak novog izvještaja Pew Research Center, koji pokazuje da je jedan od pet Amerikanaca (19%) starijih od 65 godina bio zaposlen ove godine, skoro dvostruko više u odnosu na procenat zaposlenih iz 1987.

Možda najviše zapanjujuće: Radnici stari 75 godina i stariji su najbrže rastuća grupa na tržištu rada.

„Nije samo da imamo više starijih odraslih osoba danas; veći broj njih radi nego ranije“, kaže Richard Fraj, stariji istraživač u PRC-u i koautor izvještaja objavljenog u četvrtak.

Veće pogodnosti koje nude poslodavci, poput beneficija usmjerenih ka starijim radnicima ili programa postepenog penzionisanja poput onog u firmi HireClix, jedan su od razloga zbog kojih više zaposlenih radi duže, tvrde stručnjaci.

Programi postepenog penzionisanja omogućavaju starijim radnicima da smanje radno vrijeme dok i dalje primaju neku platu i beneficije; oko 36% kompanija koje je anketirala konsultantska firma za ljudske resurse Mercer 2022. izjavilo je da ih sada nudi. Drugi uvode beneficije poput plaćenog odsustva za bake i dede, što nudi tehnološki gigant Cisco, ili beneficije vezane za menopauzu, kao što su pristup specijalistima za žensko zdravlje u kompanijama poput Microsofta.

Još jedan od ključnih faktora iza buma starijih radnika je taj što su radnici zdraviji, manje su skloni invalidnosti i suočavaju se sa sve većim finansijskim izazovima. Inflacija, promjene u penzijskim sistemima i „manje izdašni“ benefiti socijalnog osiguranja, kako kaže Fraj, tjeraju radnike da se osjećaju obavezanim da rade duže.

Steven Migels, koji ima 72 godine i još uvijek radi 10 do 20 sati sedmično kao razvojni inženjer medicinskih proizvoda, kaže da postoji „opšti strah od toga da će nam ponestati novca u kasnijim godinama jer smo sve stariji i živimo duže. Koliko dugo mogu izdržati penzijski fondovi? To je jedan od mojih glavnih motiva da nastavim da radim“.

Neki i dalje rade da bi otplatili studentske kredite i decenijama kasnije ili da bi osigurali nešto svojim unucima, kaže Loreta Bar, saradnica i karijerni trener u Korn Ferry. Ili, nadoknađuju nepredviđene okolnosti. „Kada je pandemija udarila, mnogi ljudi su izgubili poslove iznenada, i morali su da iskoriste svoje penzijske ušteđevine samo da bi preživjeli“, kaže ona.

Za Bar, koja je takođe u svojim 60-ima, rad je više sredstvo da ostane angažovana. „Volim da budem zauzeta, pogotovo s poslom u kojem zaista uživam. Radim od kuće i osjećam se kao da imam najbolje od oba svijeta“.

Udio starijih radnika u radnoj snazi više se nego utrostručio od 1987. godine, i njima je leglo 7% svih plata koje su poslodavci isplatili u SAD ove godine, pokazala je analiza.

Stariji radnici danas zarađuju više i jaz u zaradama između starijih i mlađih radnika je smanjen. Još 1964. godine, radnici sa 65 i više godina su zarađivali samo 19% prosječne plate radnika u dobi od 25 do 64 godine, navodi Pew Research Center, jer su radili manje sati ili bili manje obrazovani. Danas prosječni stariji radnik zarađuje 80% plate mlađih radnika. Oko 44% starijih radnika danas ima fakultetsku diplomu, slično radnicima u dobi od 25 do 64 godine. To je 18% više u odnosu na 1987.

„Taj nedostatak u domenu obrazovanja je nestao“, kaže Fraj, „i to djelimično doprinosi tome zašto su (satnice starijih radnika) rasle brže od satnica mlađih radnika“.

U odvojenom istraživanju PRC iz marta, stariji radnici prijavili su veće zadovoljstvo poslom u poređenju sa mlađim radnicima. Dvije trećine radnika starijih od 65 godina izjavilo je da su izuzetno ili vrlo zadovoljni svojim ukupnim poslom – više nego 55% između 50 i 64 godine, 51% između 30 i 49 i 44% između 18 i 29 godina.

„Ako poslodavci razmisle o tome ko bi bio najbolji za posao i ne gledaju da li će starost osobe biti prepreka, shvatili bi da postoji cijela radna snaga koja bi voljela da radi taj posao“, kaže Loreta Bar iz Korn Ferija.

Emi Lukas, novinarka Forbes