Otkriveno 40 ‘zlatnih vena’: Koliko vrijedi novi najveći rudnik na svijetu

BIZNIS Forbes Slovenija 1. dec 2024. 12:28
featured image

1. dec 2024. 12:28

Najveći svjetski proizvođač zlata tvrdi da je u blizini postojećeg rudnika zlata otkriveno novo ležište s više od hiljadu tona plemenitih metala.

UKini, u centralnoj pokrajini Hunan, otkrivene su najveće svjetske rezerve zlata vrijedne više od 80 milijardi dolara (75,6 milijardi eura), prema izvještajima kineskih medija.

Najveći svjetski proizvođač zlata tvrdi da je u blizini postojećeg rudnika zlata otkriveno novo ležište s više od hiljadu tona plemenitih metala.

Zlato zarobljeno u podzemnim stijenama

Regionalni geološki zavod rekao je kineskim državnim medijima da je otkriveno 40 novih “zlatnih vena” uz postojeći rudnik zlata Wangu na dubini od 2.000 metara. To su geološke formacije u kojima je zlato zarobljeno u pukotinama u podzemnim stijenama. Prema njihovim procjenama, otkriće sadrži 300 metričkih tona zlata, a cjelokupno ležište iznosi više od hiljadu tona.

To bi ga učinilo najvećim na svijetu. Taj naslov trenutno drži rudnik zlata South Deep u Južnoj Africi, koji sadrži 930 tona zlata, prema Newsweeku.

Ako je broj tačan, dionice bi mogle vrijediti oko 83 milijarde dolara na temelju trenutnih cijena zlata. Cijena po unci je 2.643 dolara, u odnosu na oko 2.050 dolara po unci na početku godine, što je povećanje od gotovo 30 posto.

Otkriće bi moglo biti “važno kako bi se osigurala sigurna opskrba Kine materijalima”, rekao je Hunan Geological Survey, prema Independentu.

Uzorci stijena u rudniku zlata Wangu u Kini, gdje se vjeruje da rezerve plemenitih metala prelaze hiljadu tona, Foto: Profimedia

Najveći proizvođač zlata

U 2022. kineska proizvodnja zlata iznosila je 403 tone, u poređenju sa nešto manje od 380 tona prošle godine, što čini oko 10 posto globalne proizvodnje.

Ležište Wangu jedno je od ključnih kineskih rudarskih središta, što pridonosi poziciji zemlje kao vodećeg svjetskog proizvođača zlata. Zemlja je od 2020. uložila više od 100 miliona juana (oko 13 miliona eura) u područje istraživanja minerala, prema South China Morning Postu.

No, kineska proizvodnja zlata još uvijek ne ide u korak s domaćom potražnjom, pa azijska supersila također uvozi plemeniti metal, uglavnom iz Australije i Južne Afrike.