Nermin Hadžić i Tarik Mehić nakon uspjeha sa razvijanjem softvera za startup koji je kupila Meta: “Sarajevo ima potencijal da postane centar AI inovacija”
Na konkurentnom globalnom tržištu morate biti brzi i imati znanje. U tehnološkim inovacijama to je sine qua non resurs. Najbolje to znaju u bosanskohercegovačkoj kompaniji Bloomteq sa sjedištem u Sarajevu, koja je sa svojim timom inžinjera radila na razvoju napredne tehnologije za Play AI, američki startup koji je nedavno kupila Meta (u čijem vlasništvu su i Facebook, Instagram i druge najpopularnije društvene mreže).
“Naš tim je bio jedan od ključnih partnera u razvoju napredne glasovne platforme koja radi sa umjetnom inteligencijom. Prva, Play Studio, omogućava da se bilo koji tekst pročita glasom koji zvuči potpuno kao pravi čovjek, dok je druga još naprednija verzija, i omogućava ljudima da naprave kopiju vlastitog glasa, a potom, s tim glasom, kreiraju personalizirane aplikacije”, kaže za Forbes BiH Nermin Hadžić, izvršni direktor Bloomteqa.
Široka primjena tehnologije
Tehnologija ima široku primjenu. Može se koristiti za edukaciju, zabavu, ali i za profesionalne potrebe u različitim industrijama. Već se koristi u automatizaciji korisničke podrške, gdje korisnik koji poziva, naprimjer call centar, ne razgovara sa čovjekom agentom, već mu se javlja personalizirani AI glas koji zvuči kao stvarna osoba.
A, upravo je to i bio najveći izazov u ovom projektu, pojašnjava za Forbes BiH Tarik Mehić, inžinjer u timu Bloomteqa – kako postići da klonirani glas zvuči potpuno prirodno.
“Kada smo ga prvi put testirali, shvatili smo da imamo nešto posebno. Najveći tehnički problemi su bili postići kvalitet da on zvuči kao pravi čovjek i brzinu obrade koja omogućava razgovor u realnom vremenu”, govori Mehić.
Zašto je Meta ušla u akviziciju
Prije akvizicije, Play AI je bio gotov i funkcionalan proizvod koji se može odmah ugraditi u Metaine platforme, od Instagram Reelsa do glasovne podrške u VR okruženju i američki startup je već imao postojeće korisnike – kreatore sadržaja, firme i agencije koje svakodnevno koriste ove alate.
“Meta je ovom kupovinom dobila nešto što može odmah koristiti, bez potrebe da sve razvija od nule. Ovo je bilo važno jer dok Google razvija svoj Gemini, a OpenAI unaprijeđuje svoje modele, Meta je trebala funkcionalan i moćan proizvod da ostane među liderima u AI sektoru”, kaže Hadžić.
Ovaj projekat nije važan samo za njihovu kompaniju, govori on, već pokazuje i da se u BiH mogu razviti tehnologije koje koriste najveće svjetske kompanije.
“Sarajevo definitivno ima potencijal da postane centar AI inovacija”, kaže Hadžić i dodaje kako BiH može biti više od zemlje koja radi za druge. “Možemo kreirati vlastite tehnologije”, ističe on.
Upotreba glasovnih klonova koristi se u raznim industrijama – u medijskoj industriji kreatori sadržaja ih koriste za video produkciju, reklame, edukativne kurseve i podcastove. Gaming industrija za kreiranje likova s realističnim glasovima, dok je veliki potencijal vidljiv i u transformaciji korisničke podrške kroz AI agente, u e-upravi i finansijskim institucijama.
“Već uspostavljamo partnerstva s lokalnim samoupravama i razvijamo pilot projekte koji će olakšati pristup informacijama svim građanima”, otkriva Mehić.
Pomoć osobama s invaliditetom
Ništa manje značajan nije ni njen doprinos osobama sa određenim zdravstvenim poteškoćama.
“Značajno može pomoći osobama s invaliditetom, posebno slabovidnim osobama, tako što im omogućava nove načine komunikacije i pristupa informacijama. Zahvaljujući glasovnim klonovima razvijaju se personalizirani AI asistenti koji mogu čitati sadržaj, navigirati kroz digitalne platforme i pružiti podršku prilagođenu individualnim potrebama. AI agenti koje razvijamo posebno su korisni za povećanje dostupnosti javnih usluga i informacija, što je važno za inkluzivno društvo”, pojašnjava Hadžić i odgovara na koji način je zakonodavno regulirana upotreba AI glasova.
“To područje se vrlo brzo razvija i mijenja. Fokusiramo se na etičko korištenje ovih tehnologija i razumijemo važnost odgovornog pristupa glasovnom kloniranju. Razvijamo rješenja koja razumiju lokalne jezike, zakonodavni okvir i potrebe korisnika. Naš pristup je uvijek fokusiran na transparentnost i poštovanje privacy standarda, posebno kada se radi o tako personalnim podacima kao što je ljudski glas. Trudimo se biti korak ispred regulatornih zahtjeva”, kaže on.
Transformacija korisničke podrške
Osim razvoja napredne glasovne tehnologije, inženjeri sarajevske kompanije učestvovali su i u stvaranju AI agenata – digitalnih “osoba” koje korisnici mogu oblikovati prema vlastitim potrebama.
Takvi agenti već nalaze primjenu u raznim industrijama, od administracije i korisničke podrške, do prodaje i uslužnih djelatnosti.
“Jedan od naših glavnih ciljeva je prenošenje naprednih tehnologija iz globalnih projekata u lokalni kontekst. Planiramo rješenja koja će transformirati korisničku podršku, e-upravu i finansijske institucije kroz AI agente koji razumiju lokalne jezike i potrebe”, otkriva Mehić.
U tom procesu, Vanjskotrgovinska komora BiH odigrala je važnu ulogu, pomažući im da pronađu prave partnere među institucijama i organizacijama koje dijele istu viziju digitalno transformisane javne uprave.
