Neki traže radnu nedjelju od četiri dana, AI startapima malo i sedam

Silicijumska dolina oduvijek je veličala kulturu rada do iznemoglosti. Neki startapi, poput AI obrazovne kompanije Arrowster, regruterskog jednoroga Meckor i Corgi, koji je dobio podršku Y Combinatora, idu i korak dalje. Sa radnim nedjeljama koje traju šest, pa i svih sedam dana.

Oglas koji ne ostavlja mjesta iluzijama

Jedan oglas za posao ne uvija stvari u oblande: „Ova uloga nije za svakoga. Gotovo da nije ni za koga“.

Ovaj oglas dolazi od Arrowster-a, AI startapa koji pomaže studentima da se prijave za studije u inostranstvu. Traže ambicioznu osobu koja će doprinijeti rastu kompanije. Ali, odmah upozoravaju da se očekuje rad svih sedam dana u nedjelji, što bi većini ljudi bilo neprihvatljivo.

„Nema načina da ovo uljepšamo. U startapima se radi izuzetno naporno“, rekao je za Forbes Kenet Čong (Kenneth Chong), izvršni direktor Arrowster-a. On je radnu etiku uporedio sa sportistima koji se svakodnevno posvećuju treninzima, bez obzira na radno vrijeme. „Ne želi svako da bude sportista. Ali ako želi – to je život koji ste izabrali“.

Arrowster ima svega pet zaposlenih. Čong se nalazi u oblasti zaliva San Franciska, njegov suosnivač je u Njujorku, dok su trojica zaposlenih u Vijetnamu. Umjesto standardne nedjelje, Čong predlaže cikluse rada i odmora u manjim segmentima. Intenzivni radni blokovi praćeni kratkim dremkama, umjesto čekanja vikenda.

„Zašto nedjelja ima sedam dana? Ako bolje razmislite, nema nikakvog logičkog razloga“, kaže on. „Mogli bi da postoje istorijski razlozi, ali zašto pet dana radimo, a dva dana odmaramo?“.

Nisu usamljeni u toj filozofiji

Arrowster nije jedini startap koji prihvata nedjelju bez vikenda. Oglasi za posao u startapu Corgi, koji posluje u oblasti osiguranja, dolaze sa „upozorenjem“ o punom radnom tempu. „Radimo sedam dana u nedjelji u našoj kancelariji u San Francisku, jer vjerujemo u pomjeranje granica i završavanje posla“, napisao je Džoš Džang (Josh Jung) iz kompanije Corgi na LinkedInu.

Tu su i kompanije koje zahtijevaju šest radnih dana: Latchbio (biotehnologija), Autotab (AI alati za podatke) i Mercor (platforma za regrutaciju). Mercor, koji je u februaru prikupio 100 miliona dolara uz procijenjenu vrijednost od dvije milijarde, nudi 10.000 dolara bonusa za stanovanje zaposlenima koji žive u krugu od pola milje od njihove kancelarije u San Francisku.

Prije su radili svih sedam dana, ali su prije oko godinu dana počeli da uzimaju nedjelju kao slobodan dan, rekao je izvršni direktor Brendan Fudi (Brendan Foody) za Forbes. Mercor ima oko 90 zaposlenih, a Fudi priznaje da će se kultura vjerovatno morati promijeniti ako porastu na, recimo, hiljadu ljudi. „Ali idealno bi bilo da to zadržimo što je duže moguće“.

Neobavezni, ali uobičajeni rad nedjeljom

U kompaniji Decagon iz San Franciska, koja razvija AI agente za odgovaranje na korisničke pozive, šestodnevna nedjelja nije obavezna, ali je postala dio kulture, kaže suosnivač Džesi Žang (Jesse Zhang). Oko trećine od 80 zaposlenih često dolazi u kancelariju i nedjeljom.

Prema njegovim riječima, to je počelo kada su on i suosnivač Ašvin Srinivas (Ashwin Sreenivas) počeli da rade i nedjeljom, pa su im se pridružili i drugi. Nema formalnog rasporeda, neki dolaze oko podneva, dolaze i odlaze kako žele. Benefit je direktna međuljudska saradnja bez prekidanja sastanaka. „Ne postoji raketa koja ne koristi visok intenzitet kao pogonsko gorivo“, kaže Žang. „Naš tim zaista vjeruje u to“.

Intenzitet kao prednost u trci sa konkurencijom

Ranije su osnivači potajno željeli zaposlene sa „stahanovskim“ pristupom radu. Ali, rijetko su to otvoreno oglašavali. Međutim, s obzirom na eksploziju vještačke inteligencije, novi talas startapa se takmiči. Ne samo međusobno, već i sa tehnološkim gigantima poput OpenAI i Anthropic koji mogu ugroziti manje firme novim funkcijama.

U toj trci, duge radne sate vide kao prednost – ali i kao marketinški trik koji može privući pažnju, talente, kao i investitore i kapital. U novembru, objava Dakša Gupte (Daksh Gupta), suosnivača AI startapa Greptile, postala je viralna kada je napisao da njegova firma nudi nultu ravnotežu između posla i života i minimum šest radnih dana nedjeljno. Kasnije je dodao: „20% poruka u mom inboksu su prijetnje smrću, a 80% su prijave za posao“.

Globalni primjeri – od Kine do Grčke

Postoje i drugi primjeri dužih radnih nedjelja. U Kini, praksa „996“ — rad od 9 ujutru do 9 uveče, šest dana nedjeljno – prisutna je u tehnološkim gigantima poput Alibabe, ByteDance-a i JD.com-a.

U Grčkoj, vlada je prošle godine donijela zakon koji dozvoljava šestodnevnu radnu nedjelju u određenim industrijama (npr. proizvodnja), uz 40% veću naknadu za prekovremeni rad.

U Južnoj Koreji, uticajne kompanije poput Samsunga počele su prošle godine da obavezuju menadžere da rade šest dana nedjeljno.

Dug rad ostaje dio DNK Silicijumske doline

Silicijumska dolina možda nema zvaničan naziv za ovakvu praksu, ali duge radne nedjelje dio su njenog identiteta u brzorastućim startapima decenijama, tzv. hustle kulture. „Hakatoni“, maratonske sesije gdje inženjeri uz kofein kodiraju cijelu noć da bi napravili proizvod, dio su DNK tehnološke kulture. Uberov moto pod Travisom Kalanikom (Travis Kalanick) bio je: „Radi jače, duže i pametnije“.

Ilon Mask (Elon Musk), direktor Tesle i SpaceX-a, često se hvali da radi i po 100 sati nedjeljno (zaostavština ere dot-kom balona kada su inženjeri redovno navodili da rade 120 sati nedjeljno. Sem Altmen (Sam Altman) iz OpenAI tvrdio je da je toliko radio na prethodnom startapu da je dobio skorbut (kasnije je priznao da je to bila samodijagnoza). I ne provodi samo tehnološka industrija iscrpljujuće sate na poslu. Na Vol stritu (Wall Street), mladi bankari znaju da rade i po 110 sati nedjeljno.

Suosnivač Autotaba, Džonas Nele (Jonas Nelle), takođe radi šest dana nedjeljno iz kancelarije startapa sa sjedištem u Njujorku, ali vidi veliku razliku između napornog rada kao dijela „hustle“ kulture i sprinta kako bi se iskoristio trenutni AI bum. „Ovo je veoma jedinstven trenutak u vremenu koji opravdava žrtvovanje nekih stvari kako bi se kratkoročno povećala fokusiranost“, rekao je Nele za Forbes.

Nele i njegov suosnivač trenutno traže početnog inženjera koji bi im se pridružio i radio šest dana nedjeljno. „To svakako eliminiše neke ljude, ali je takođe filter za pronalaženje pravih ljudi i ubjeđivanje da je vaša kompanija ono čemu vredi posvetiti vrijeme i energiju“.

U nedjeljnom popodnevnom pozivu iz kancelarije, Nele je odbacio ideju da se posao treba smatrati odvojenim od života. „U svijetu umjetnosti, ako ostanete jako kasno u ateljeu, niko neće reći da ste rob rada“, rekao je. „Ako kodirate ili pokušavate da izgradite kompaniju, to se nekako podrazumijeva kao kulturna norma“.

Ne postoje ograničenja u zakonu

Iako djeluje ekstremno, generalno ne postoje ograničenja koliko ljudi mogu da rade, sve dok su klasifikovani kao „izuzeti“ od zakona o prekovremenom radu, rekla je Ketrin Fisk (Catherine Fisk), profesorka prava na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju. Ona je specijalizovana za radno pravo i politiku zapošljavanja.

U SAD ne postoji savezni zakon koji ograničava broj dana ili sati rada. Ali, države imaju sopstvene propise o radu. U Kaliforniji, na primjer, gdje se nalazi mnogo startapa, izuzeti zaposleni na plati moraju ispuniti određene kriterijume, kao što su rad na izvršnim pozicijama ili u profesijama poput advokata, kao i da zarađuju duplo više od državnog minimalca. To je prag koji većina tehnoloških radnika lako premašuje. „Mogli biste da radite i osam dana nedjeljno, kada bi postojali“, rekla je Fisk.

Ipak, ova praksa bi mogla da dovede do kršenja poštenih radnih praksi, ako se, na primjer, diskriminišu stariji radnici ili oni sa porodicama, rekla je Orli Lobel (Orly Lobel), profesorka radnog prava na Univerzitetu San Dijega. Pored pitanja zakonitosti, rizik od sagorijevanja mogao bi da šteti i samim kompanijama. „Uvjerena sam da nije u pitanju broj sati i dana koje radite“, rekla je. „Mnogo je važniji kvalitet“.

Sagorijevanje

Nakon pandemije, mnoge tehnološke kompanije pokušale su da se vrate na staro i ukinu pogodnosti koje su uvedene tokom rada od kuće, ali je ponekad otpor prema dugim radnim satima izazvao i javne kontroverze. „Crunch“ je postao popularan izraz u industriji video-igara za prekovremeni rad kako bi se stigli rokovi. Međutim, pritužbe na mjesece, pa čak i godine „marševa smrti“ u studijima poput Epic Games (kreator Fortnite-a) i CD Projekt Red (kreator Cyberpunk-a) izazvale su oštre kritike zbog sagorijevanja i iscrpljujuće radne kulture.

Ironično, šestodnevna ili sedmodnevna radna nedjelja u AI kompanijama dolazi u trenutku kada mnoge od njih promovišu obećanje vještačke inteligencije da će otvoriti novu eru produktivnosti. To dovodi do predviđanja o kraćoj radnoj nedjelji.

Neko mora da dovede do četvorodnevne nedjelje

„Vaša deca će živeti 100 godina i neće imati rak zahvaljujući tehnologiji“, rekao je izvršni direktor Džej Pi Morgana (JP Morgan), Džejmi Dajmon (Jamie Dimon), 2023. godine. „I vjerovatno će raditi tri i po dana nedjeljno“.

Kompanija Lazarus AI, koja razvija osnovne AI modele, ranije ove godine je izjavila da AI može „apsolutno“ da skrati radnu nedjelju na četiri dana jer modeli postaju sve sposobniji.

Čong, osnivač Arrowster-a, kaže da AI kompanije moraju da rade još više kako bi ostvarile taj potencijal. „Radi se o ubiranju koristi od AI, ali te koristi moraju da stvore drugi ljudi“. rekao je. „Neko mora da napravi kobasicu“.

Richard Nieva, Iain Martin, Forbes

For AI Startups, A 7-Day Work Week Isn’t Enough