Nezvanično, dogovorena prodaja dijela imovine Telekoma Srbije britanskoj kompaniji Actis
Nezvanično, dogovorena je prodaja dijela imovine Telekoma Srbije, globalnoj kompaniji Actis GP LLP sa sjedištem u Londonu, objavljeno je na stranici Međunarodne finansijske korporacije (International Financial Coorporation). Investicija, ove međunarodne finansijske institucije IFC, koja je član Grupe Svjetske Banke, iznosi 75 miliona američkih dolara, s ciljem kreditiranja Actis-a za ovaj projekat.
Konačna odluka borda IFC-a bit će donesena 18. decembra, o ulaganju 75 miliona američkih dolara za kupovinu Telekomove imovine.
Ovaj projekat je nazvan Tornjevi Zapadnog Balkana (Western Balkan Towers). Prodavač strateške telekomunikacije imovine je jedan od najvećih telekom operatera na Zapadnom Balkanu, koji je u 58% u vlasništvu Republike Srbije. Tim novinara BIRN Srbija je kroz svoje detaljno istraživanje objasnio proces prodaje, i kada se očekuje finalizacija ovog dogovora. Navodno je pripremljena prodaja većine najznačajnijih telekomunikacionih antenskih stubova i njihove prateće infrastrukture.
Telekom Srbija će izdvojiti u zasebne kompanije svoje tornjeve i pasivnu infrastrukturu, koje obuhvataju ukupno 1.827 lokacija, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Međunarodna finansijska korporacija – IFC
Actis je učestvovao u aukcijskom procesu koji je Telekom Srbije pokrenuo u četvrtom kvartalu 2022. godine, i nakon više rundi, izabran je kao preferirani ponuđač do juna 2023. godine, nakon čega je Actis sklopio ugovor o ekskluzivnosti i otvorio bilateralne pregovore sa Telekomom Srbije, navodi IFC.
Vijest o prodaji privukla je pažnju ne samo domaćih nego i međunarodnih kompanija.
Actis GP LLP, planira finansirati ovu akviziciju kroz kombinaciju kapitala i bankarskog duga, zajedno s IFC-om. Međutim, detalji o cijeni i uslovima prodaje ostaju skriveni od javnosti, čime se stvara atmosfera neizvjesnosti i nagađanja.
Direktor Telekoma Srbija, Vladimir Lučić, u izjavi za N1 Srbija branio je ovaj potez, tvrdeći da prodaja nije tajna i da je proces odlučivanja proveden putem međunarodnog tendera. Uprkos tvrdnjama da prodaja nije od strateškog značaja, mnogi stručnjaci i posmatrači izražavaju zabrinutost zbog potencijalnog uticaja na telekomunikacijsku infrastrukturu i dugoročnu stabilnost regije.
Prodaja je izazvala i kritike zbog nedostatka transparentnosti i mogućih indikacija korupcije, sa posebnim naglaskom na nedostatak pisane dokumentacije i formalnog nadzora nad procesom akvizicije.
Postprodajni planovi uključuju zakup antenskih stubova od Telekoma Srbija, što dodatno komplikuju već veoma kompleksnu situaciju. Ovakvi aranžmani mogu imati dugoročne finansijske posljedice za Telekom, uključujući kontinuirane obaveze plaćanja zakupa stubova koji su ranije bili u njihovom vlasništvu.
Uloga Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kao potencijalnog manjinskog ulagača samo dodatno komplikuje cijeli ovaj proces, a očekuje se da će njihova odluka biti donesena uskoro.
Ovako nešto bi moglo imati veliki udar na cijeli telekomunikacijski sektor u regiji, koja će imati trajni uticaj na poslovni pejzaž regiona.
S obzirom na veličinu i značaj Telekoma Srbija u telekomunikacijskom sektoru, ova prodaja ima potencijal da postavi presedan za buduće transakcije u industriji. Dok se očekuju dalji razvoji, svi pogledi su uprti u Telekom Srbije i strateške odluke koje će oblikovati budućnost telekomunikacija u regiji.