Moguće prolongiranje CBAM-a, je li dovoljno za bh. kompanije da se pripreme za porez na karbon
O uvođenju CBAM-a, govori se već izvjesno vrijeme. Dok su neke bh. kompanije “uskočile” u voz promjena, prilagodile poslovanje kako bi proizvodile s najmanjom emisijom ugljen-dioksida (CO2), mnoge bh. komppanije još uvijek se suočavaju sa izazovima u tom pogledu. Plan je da CBAM (porez na karbon), stupi na snagu 1. januara naredne godine, no, najnovija izjava federalnog premijera Nermina Nikšića, ove sedmice, ukazuje da bi ovaj datum mogao biti pomjeren.
“Postoje neke naznake da bi se mogao prolongirati rok početka CBAM takse, ali mi se u to ne možemo pouzdati već moramo stvoriti pretpostavke da imamo dovoljne količine energije iz obnovljivih izvora koje će onda osigurati da naši privredni subjekti ne plaćaju takse prilikom izvoza tih proizvoda”, kazao je Nikšić, prenosi Fena.
Zelena tranzicija
Zelena tranzicija i CBAM kao finansijska mjera direktno vezana za ovaj proces, podrazumijeva prelazak ka održivom, ekološki prihvatljivom i niskougljeničnom društvu, te predstavlja ključan korak za zemlje Zapadnog Balkana iz više razloga.
Iako je CBAM kao klimatski mehanizam nametnut, kaže Aleksandar Simić, ekspert za životnu sredinu i klimu, on je također i prilika koja tjera privredu da se dekarbonizuje.
Tranzicijska faza implementacije sistema praćenja i izračuna emisija karbona, o čemu je Forbes BiH ranije izvijestio, trajat će do kraja ove godine, a puna primjena CBAM-a trebala bi započeti 2026.godine. Među kompanijama koje su spremno dočekale CBAM direktivu, je kompanije Lukavac Cement, koja je uspostavila i sistem za praćenje i izvještavanje o emisijama CO2 i prije ove direktive.
Tima Omerović Smajlović iz ove kompanije naglasila je za Forbes BiH da je za njih CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske efikasnosti.
“Od početka 2013. godine počeli smo pratiti naš karbonski otisak, jer smo znali šta nas čeka u budućnosti, i da je samo pitanje vremena kada će zaživjeti u BiH, tako da već sada imamo kontinuirani pad faktora emisije CO22 po toni našeg proizvoda, što najviše zahvaljujemo povećanju učešća alternativnih goriva. Kao alternativna goriva sada trenutno 100 posto koristimo srf, riječ je o alternativnom gorivu koje se proizvodi iz otpada. Prednost mu je što ima udio biogenog dijela koji se smatra karbonski neutralnim”, pojašnjava Smajlović.
Kompanija Emerus iz Širokogog Brijega kao proizvođač isprešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, oko 80 % svojih proizvoda izvozi u Evropsku Uniju i već u svojim pogonima provodi mjere zelene tranzicije.
Šta će 2026. godine, primjena CBAMA, praktično značiti za kompanije koje u svojoj proizvodnji budu značajno smanjile emisije ugljen dioksida, Monika Papić iz kompanije Emerus objašnjava:
Iskustva bh. kompanija
“Što je manje CO2 emisija ugrađenih u našim proizvodima manja će biti cijena CBAM poreza i bit ćemo konkuretniji na tržišu, te nećemo morati smanjivati cijenu naših proizvoda. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odliv novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju“, kaže Papić.
S obzirom na to da teret oporezivanja snosi kupac, logika tržišta neminovno vodi ka biranju proizvoda sa nižim karbonskim otiskom. Što je veća emisija CO₂ inkorporirana u proizvod, to je i porez viši. U tom lancu, kompanije iz Bosne i Hercegovine suočavaju se sa izazovom: ili će morati povećati cijene kako bi pokrile trošak poslovanja, ili će ih snižavati ne bi li ostale konkurentne na zapadnim tržištima, ali pritome riskirajući i vlastitu održivost.
