Koliko građana BiH će biti obuhvaćeno nametom na prazne nekretnine u Hrvatskoj? Za šest mjeseci naši državljani sklopili 252 kupoprodajna ugovora
Hrvatska je odlučila uvesti porez na nekretnine, i ta vijest je u fokusu već sedmicama. Kako je pojasnio ministar finansija Republike Hrvatske Marko Primorac, porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sva ostala; fizička i pravna lica, koja imaju nekretninu, tj. više nekretnina koje ne iznajmljuju dugoročno će plaćati porez.
Hrvatska nije prva zemlja koja uvodi namet na prazne nekretnine. Prije nje to su učinile Francuska, Španija, Kanada i druge zemlje, a o njemu razmišlja i najavljuje ga i Kanton Sarajevo čija je Vlada, potvrdio je to za Forbes BiH premijer Nihad Uk, angažirala eksterne stručnjake zajedno sa partnerima iz UNDP-a, da se pozabave ovim pitanjem kako bi se u konačnici, naglasio je on, ponudilo zakonsko rješenje koje bi za zajednicu imalo višestruku korist.
Šta je cilj nameta
„Na jednoj od sjednica proteklog mjeseca imali smo kratku prezentaciju o aktivnostima koje smo do sada uradili. Ocijenili smo da veliki broj nekretnina u KS stoji prazno, da imamo balon cijena koje nisu realne, te nam je cilj da u tom segmentu uredimo tržište, da „otključamo“ te nekretnine, spustimo malo njihovu cijenu, ali i da motiviramo i angažujemo vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih stave u promet kroz njihovo rentanje. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma, a možda i ponukao građane KS i sve druge koji ulažu da kupe nekretninu u Sarajevu“, kaže Uk.
U Francuskoj je ova mjera polučila rezultate. Naime, nakon četiri godine od njegove primjene broj stanova i drugih nekretnina u kojima niko ne živi se smanjio za više od 10 posto.
No, prije nego što se iko upusti u analizu koliko će dobiti imati državna kasa, u ovom slučaju Republike Hrvatske ali i BiH, ukoliko praksu Kantona Sarajevo budu slijedili i neki drugi gradovi, valja utvrditi koliki je uopće broj nekorištenih nekretnina, od stanova, kluća do vikendica. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području Grada Zagreba ima čak 85 hiljada praznih stambenih nekretnina, a najveći postotak je u gradskim četvrtima u centru grada.
Forbes Hrvatska nedavno je objavio tekst u kojem se analiziraju podaci o praznim nekretninama po županijama, na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine. Podaci su pokazali da po udjelu praznih stambenih nekretnina u odnosu na njihov ukupni broj, prednjače županije koje pokrivaju veća ruralna područja. Na vrhu je Ličko-senjska županija sa preko 50 posto praznih nekretnina. Svaka drugi stan ili kuća u Lici je prazan.
Lokalne zajednice odredit će iznos poreza
Šta je cilj uvođenja ovog poreza? Zvaničnici u svakoj zemlji u kojoj je uveden objasnili su ga potrebom destimulacije špekulativne kupovine i gomilanja nekretnina kako fizičkih tako i pravnih lica. Predviđa se također da bi veća ponuda nekretnina koje se iznajmljuju mogla utjecati i na smanjenje cijene najma, a on je također rastao kao i prodajne cijene nekretnina.
„Propisat ćemo da sve jedinice lokalne samouprave imaju taj porez s ciljem ostvarenja našeg cilja, a to je prebacivanje tereta s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina“, podcrtao je Primorac, a prenio Lidermedia.hr.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević podržava porez na nekretnine, ali je izjavio i da ne vjeruje da će on imati “znatan fiskalni efekt na budžet”. Međutim, s obzirom na izjave, nada se da će uvođenje poreza zaustaviti rast najamnina. Rekao je i da o visini poreza neće odlučivati on, nego Skupština, ali da bi, kao i ministar finansija Marko Primorac, volio da porez bude nula ako se svi ti stanovi stave u dugoročni najam.
Najavljeni zakon u Hrvatskoj predviđa iznos poreza od 0,6 do osam eura po kvadratnom metru, te će lokalne jedinice određivati u kojem iznosu će se oporezivati kvadrati, vjerovatno u ovisnosti o zonama.
Ovaj namet pogodit će i državljane Bosne i Hercegovine, od kojih dobar dio spada u statistiku nerezidenata koji su u posljednjih deset godina u Hrvatskoj kupili više od 70 hiljada nekretnina bilo kuća, stanova ili vikendica, čija ukupna vrijednost se mjeri u milijardama.
Koliko Bosanci i Hercegovci kupuju nekretnina u Hrvatskoj
Prema podacima Porezne uprave Republike Hrvatske četiri posto kupoprodajnih ugovora prema državi stjecatelja u 2023. godini otpada na BiH. Dok su Slovenci prvaci sa 28 posto kupoprodaja, slijede ih Nijemci sa 25 posto, državljani Austrije čine 11 posto, više od BiH, sa udjelom od pet posto imaju Češka i Slovačka.
Prema broju kupoprodaja za prvih šest mjeseci ove godine (od 01.januara do 01. jula 2024.) Slovenija je prednjačila sa 1819 kupoprodaja, Njemačka 1376, Austrija 582, a Bosna i Hercegovina sa 252.
Navedeni pregled ne sadrži podatke o ukupnoj kupoprodaji nekretnina, već isključivo o kupoprodaji za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice
Iz Porezne uprave naglasili su za Forbes BiH da, budući da nisu nadležno tijelo za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama, ne raspolažu podacima o vlasnicima nekretnina na području Republike Hrvatske.
Upit smo poslali i na nekoliko Zemljišno – knjižnih odjela nadležnih Općinskih sudova u Hrvatskoj, gdje su nam iz jednog kazali da Zemljišnoknjižni ured ne vodi evidenciju o imovini građana prema državljanstvu ili mjestu prebivališta.
Do preciznog broja nekretnina u Hrvatskoj u vlasništvu Bosanaca i Hercegovaca je teško ili gotovo nemoguće doći, ali ako se vodimo statistikom kupoprodajnih ugovora, na sredini smo liste zainteresiranih kupaca.
