Kako second-hand radnje i polovna odjeća preuzimaju tržište
Second hand radnje i polovna odjeća su u modi u cijelom svijetu, pa tako i u našoj zemji i zemljama u regiji. Razlike na globalnom tržištu se ogledaju samo u tome što jedni kupuju polovnu odjeću zato što se vode principima održivosti, te ne vide problem da nose odjeću koju je neko prije njih nosio, dok druge na ovaj korak tjera ekonomska računica i nemogućnost kućnog budžeta da isprati sve modne trendove koje tržište nameće. Prema najnovijem izvještaju Odjela za istraživanje Statista, objavljenom 25. septembra ove godine, globalno tržište polovne odjeće doživljava značajan rast. U 2023. godini njegova vrijednost procijenjena je na 197 milijardi američkih dolara, a očekuje se da će do 2026. taj iznos porasti za dodatnih 100 milijardi. Ovaj uspon dodatno naglašava promjene u kupovnim navikama potrošača, ali i sve veću svijest o održivosti.
U anketi provedenoj 2023. godine, evropski potrošači istaknuli su kako je kupovina polovne odjeće povoljnija opcija u poređenju sa kupovinom novih artikala, a istovremeno pomaže smanjenju otpada i očuvanju okoliša. Takva motivacija posebno je prisutna među mlađim generacijama, koje predvode globalni trend potražnje za korištenom i preprodanom modom.
Ovakve prodavnice privlače šire mase jer je zahvaljujući njima, upravo zbog snižene cijene, kupcima dostupna i roba luksuznih brendova, koju teško da mogu kupiti u oficijelnim radnjama i novu.
Popularizaciji ove odjeće doprinose i društvene mreže, kao i aplikacije. Onlina platforma Depop u decembru prošle godine zabilježila je čak 464.000 mjesečnih preuzimanja, što je značajan skok u odnosu na prethodnu godinu. No, ovime prodajni optimizam kod prodavača nije umanjen, jer tradicionalne trgovine ne gube na popularnosti, niti im online platforme narušavaju poslovanje.
Prognoze pokazuju da će second hand moda sljedeće godine zauzimati čak 10 posto udjela na globalnom tržištu odjeće, s očekivanom vrijednošću od 264 milijarde dolara u 2025. godini.