Iranski saveznici ugrožavaju promet kroz Sueski kanal: Trgovački brodovi traže zaobilazne puteve
Rat između Izraela i Hamasa prelijeva se na Crveno more, gdje napadi jemenskih Hutija na trgovačke brodove paraliziraju globalne opskrbne lance. Berze se pak klade na rast cijena prijevoza, SAD je pokrenuo novu međunarodnu koaliciju za zaštitu ovog strateški bitnog prometnog pravca.
Pobunjeni Hutiji iz Jemena, koje podržava Iran, pojačali su napade na komercijalne brodove u tjesnacu Bab-el-Mandeb kod jemenske obale od početka rata između Izraela i Hamasa. Traže humanitarnu pomoć za Gazu. Iako francuski, britanski i američki ratni brodovi odgovaraju na napade, velike logističke tvrtke odlučile su zaobilaziti obližnji Sueski kanal dok se situacija ne smiri.
Početkom sedmice je i britanska naftna kompanija British Petroleum (BP) zaustavila sve tankere koji su trebali proći kroz Sueski kanal, osvrćući se na pogoršanu sigurnosnu situaciju u regiji.
Zbog neizvjesne situacije porasla je cijena sirove nafte, nakon sedam sedmica pada, jer je Sueski prolaz jedan od glavnih puteva za naftu i naftne derivate s Bliskog istoka. West Texas Intermediate (WTI) narastao je oko 2,8 posto u ponedjeljak, kao i Brent. Brent se trguje po 79 dolara po barelu, dok je WTI malo ispod 74 dolara.
Ulagači na berzama, međutim, nisu se uplašili zaustavljenog prometa kroz kanal kojim prolazi 12 posto svjetske trgovine. Štoviše, dionice nekih brodara, uglavnom europskih, porasle su u trgovanju u ponedjeljak.
Dionice brodarskih kompanija rastu
Dionice danskog Maerska skočile su u ponedjeljak za tri posto. Dionica njemačkog prijevoznika Hapag-Lloyd, čiji je brod u petak pogođen projektilom Hutija, ojačala je 7,8 posto. Na njujorškoj je berzi kompanija Scorpio Tankers iz Monaka, koja se bavi prijevozom nafte i naftnih derivata, ojačala do pet posto, no do kraja dana dobici su pali na 2,6 posto.
Kompanija Nordic American Tankers registrirana na Bermudskim otocima ojačala je na njujorškoj berzi više od osam posto, ali je potom ponovno skliznula na plus dva posto. Kompanija upravlja flotom najvećih tankera koji mogu prijeći Sueski kanal pod punim opterećenjem (tzv. Suezmax tankeri).
Odlučan odgovor SAD-a: Operacija Prosperity Guardian
Za sigurnost trgovačkih brodova u regiji obično se brinu Združene sigurnosne snage koje se sastoje od Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Saudijske Arabije. Neki brodovi imaju i vlastite sigurnosne snage. Američki ministar obrane Lloyd Austin najavio pojačanja u sklopu nove međunarodne operacije Prosperity Guardian kako bi se suočili s prijetnjom Hutija.
“U Crvenom moru predvodimo multinacionalnu pomorsku operativnu skupinu koja podržava temeljno načelo slobode plovidbe”, rekao je ministar obrane Austin tokom posjeta Izraelu.
Još nije poznato kada se očekuje početak operacije, kao ni kakav će biti odgovor SAD-a. Udari na Hutije u Jemenu navodno su jedna od opcija na stolu. Među ostalim, ovom scenariju nesklona je i saveznica Saudijska Arabija, koja se boji zaoštravanja sukoba u regiji, navodi Bloomberg.
Osim SAD-a, u operaciji Prosperity Guardian trebale bi sudjelovati Velika Britanija, Bahrein, Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Sejšeli i Španjolska, navodi britanski Guardian. SAD je također zatražio od Australije da sudjeluje u operaciji.
Veći troškovi, veće cijene transporta
Prekid prometa kroz Sueski kanal prisiljava brodare da do svojih odredišnih luka dolaze dužom rutom oko Afrike, pored Rta dobre nade. To dodaje na hiljade kilometara puta, uzrokuje kašnjenja u isporuci robe i povećava troškove za oko milion dolara. Sve to predstavljaju rizik za globalnu ekonomiju. Cijene nafte i plina, troškovi otpreme i premije osiguranja za brodove koji se odluče na prijelaz već rastu.
Prema logističkom divu Kühne + Nagel, 103 teretna broda već su krenula oko Rta dobre nade u južnoj Africi. Kompanije također razmatraju korištenje željezničkih i zračnih ruta. Prolazak kroz Suez čini im se preopasnim, navodi Bloomberg.
Kad je prije nekoliko dana naftna kompanija BP privremeno prekinula putovanja Crvenim morem, cijena prirodnog plina u Europi porasla je za čak 13 posto. Sljedeći dan se opet spustila. Ipak, skok je istaknuo zabrinutost da bi moglo doći do poremećaja u opskrbi energijom u trenutku kada Europa sve više ovisi o ukapljenom prirodnom plinu (LNG) koji stiže tankerima.
“Nadam se da će trajati nekoliko dana ili tjedana, ali naravno moramo razmotriti i scenarije u kojima će trajati dulje”, rekao je Rolf Habben Jansen , izvršni direktor njemačke brodarske kompanije Hapag-Lloyd, u intervjuu za Bloomberg TV. Kompanija je obustavila prolaz kroz Sueski kanal nakon napada na njihov brod u petak.
Berze se klade da će, ako kanal bude zatvoren na duže vrijeme, kompanije u tom sektoru podići cijene otpreme, piše pak Reuters. Svjetski kontejnerski indeks (WCI), koji priprema Drewry, porastao je prošle sedmice za četiri posto. Prosječna cijena kontejnera od 40 stopa (12 metara) bila je 1.521 dolara (1.392 eura).
“Sueski kanal je ključna poveznica u pomorskoj trgovini, a svjetska trgovačka flota sve se više prorjeđuje kako brodovi mijenjaju trgovinske obrasce. U ovoj regiji prisutni su svi segmenti i vjerojatno ćemo vidjeti više cijene u skoroj budućnosti”, kažu analitičari investicijske banke Jefferies.
Tankeru s Bliskog istoka trebalo bi 17 dana da stigne u Europu preko Sueza i 41 dan da obiđe Afriku, navodi Reuters. Pratnja vojnih konvoja mogla bi biti bolja alternativa od vožnje oko Rta dobre nade, smatraju Jefferiesovi analitičari.
Intereuropa: Više cijene prevalile bi se na potrošače
Slovenski logističar Intereuropa pak procjenjuje da se tranzitno vrijeme produljuje za 10 dana putem oko Afrike. “Osim vremena, nastala situacija će utjecati i na troškove. Trenutno još ne možemo procijeniti utjecaj na poslovanje u smislu troškova, jer prvo očekujemo troškovnik brodara. Nakon toga slijedi daljnje povećanje cijena pomorskih karata”, kažu uvkompaniji i dodaju da bi se više cijene mogle prije ili kasnije prevaliti i na potrošače.
“Provedba pojedinog logističkog procesa u zračnom, kopnenom ili pomorskom prometu uključuje različite troškove koji su uključeni u konačnu cijenu logističke usluge i posljedično utječu na maloprodajnu cijenu, odnosno potrošača.”
Stanje u Crvenom moru prate i u Luci Koper, gdje redovito komuniciraju s brodarima. “Prema informacijama kojima raspolažemo, neki brodari već preusmjeravaju svoje brodove, što znači da će tereti namijenjeni sjevernom Jadranu stizati sa zakašnjenjem”, rekli su za FORBES Slovenija, naglašavajući iipak da to neće imati većeg utjecaja na njihov ovogodišnji poslovni plan.
Čije su brodove Hutiji napali?
Raketni napadi ili napadi dronovima iz Jemena krajem prošle sedmice pogodili su trgovačke brodove divova kao što su njemački Hapag-Lloyd i švicarsko-talijanski MSC, što je najveća kompanija za prijevoz tereta na svijetu u pogledu veličine flote.
U napadu Hutija na MSC-ov Palladium III u petak nitko od posade nije ozlijeđen, no plovilo je manje oštećeno vatrom. Istog dana projektil je pogodio i brod Hapag-Lloyda Al Jasrah, a u četvrtak je raketni napad za dlaku izbjegao brod Maersk Gibraltar.
“Zbog incidenta i radi zaštite života i sigurnosti naših pomoraca, brodovi MSC-a neće ploviti prema istoku ili zapadu kroz Sueski kanal sve dok prolaz u Crvenom moru ne bude siguran. Neke će usluge već biti preusmjerene preko Rta dobre nade”, oglasio se MSC.
Sve tri kompanije zaustavile su prolaz svojih brodova preko Crvenog mora. Kao odgovor na opasnost pridružio im se i treći najveći brodar na svijetu, francuski CMA CGM. A Hutiji su prošle sedmice napali i norveški tanker Strinda. Prema navodima pobunjenika, trebao je prevoziti naftu za Izrael. Iz kompanije su prvobitno odgovorili da je brod prevozio biogorivo namijenjeno Italiji, no kasnije su dodali da je trebao stati i u Izraelu.
Novo usko grlo globalnog prometa
Pobunjenici su najavili da će napadati brodove koji plove prema izraelskim lukama. Zahtijevaju slanje humanitarne pomoći, lijekova i hrane u Pojas Gaze koji je od napada Hamasa pod opsadom izraelskih snaga sigurnosti.
Američke, francuske i britanske snage sigurnosti odgovaraju na napade. Američki razarač Carney već je oborio nekoliko dronova i projektila. Pridružuje joj se i francuska fregata Languedoc. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan opisao je napade Hutija kao “materijalnu prijetnju” međunarodnoj trgovini.
Zatvaranje ili nekorištenje Sueskog kanala može osakatiti globalne opskrbne lance, kao što se dogodilo u martu 2021. kada se teretni brod Ever Given nasukao u kanalu. Prema procjenama, ta je nesreća smanjila kapacitet tereta za 20 do 30 posto na nekoliko sedmica, piše Bloomberg. Ever Given bio je zarobljen u kanalu sedam dana.
Ono što se događa u Crvenom moru samo pogoršava tešku situaciju u globalnoj logistici. Panamski kanal, koji povezuje Atlantski i Tihi ocean i kojim teče oko pet posto svjetske trgovine, također je znatno smanjio broj prijelaza. Okolno područje muči suša koja snižava razinu vode u kanalu, a brodovi čekaju sedmicama da prođu ili plaćaju vrtoglave iznose da bi preskočili red.
