Eksploatacija radnika u srpskoj automobilskoj industriji: “Osjećam se loše kad idem na posao”
Zaposlenici srpskih tvornica koje isporučuju dijelove njemačkim automobilskim divovima prijavljuju eksploataciju i nehumane radne uslove.
Intenzivan pritisak, nemoguće norme, zabrana korištenja toaleta, psihičko mučenje – tako je Mirjana Nešić, zaposlenica srpske tvornice autodijelova Yura, koja opskrbljuje Mercedes i Audi, opisala uslove rada u ovoj tvornici.
“Muka mi je kad idem na posao”, rekla je 50-godišnjakinja, koja je u tvornici u Leskovcu zaposlena već 13 godina, treba lijekove za spavanje, dok su lijekovi protiv bolova jedva dovoljni, kaže ona.
Prema DW-u, u Srbiji postoje još najmanje dva dobavljača njemačke automobilske industrije, gdje radnici prijavljuju slična zlostavljanja i iskorištavanje.
U međuvremenu, Njemačka je prošle godine donijela njemački zakon o opskrbnom lancu kako bi zaštitila radnike u tvornicama koje opskrbljuju njemačke proizvođače od zloupotrebe. No, agencija zadužena za nadzor još nije odgovorila na pritužbu radnika iz Srbije.
Mercedes i Audi u pregledu dobavljača
Yura je južnokorejski proizvođač automobilskih staza koji upravlja tvornicom u Leskovcu i opskrbljuje Mercedes i Audi (posljednji je dio Volkswagen grupe). Ove godine srpski sindikat radnika u metalnoj industriji požalio se objema firmama na uslove rada u Yuri. Sindikat je u pritužbi rekao da su radnici često iscrpljeni, slabo plaćeni i izloženi opasnim hemikalijama. Navodno je prekršeno i njihovo pravo na štrajk i organiziranje sindikata.
U junu su radnici u tvornici organizirali štrajk. Oko polovine zaposlenih je dalo otkaz, uključujući i Nešića.
Audi je odgovorio DW-u rekavši da “preispituje” radne uslove u tvornici. Mercedes je rekao da stvar shvata “vrlo ozbiljno” i da je zatražio pojašnjenje od dobavljača te je naredio neovisnu reviziju. Također će poduzeti odgovarajuće mjere ako se pronađu kršenja, kažu. Yura nije odgovorio na pitanja DW-a.
Zlouporabe drugdje
Prema srpskim medijima, kršenja radničkih prava događaju se i kod drugih dobavljača njemačke automobilske industrije.
Među njima su kineski proizvođač guma Linglong, koji opskrbljuje Volkswagen, i Leoni, dobavljač njemačkog BMW-a, u kojem je kineski Luxshare ove godine preuzeo većinski udio. Dvoje zaposlenika Leone, koji su razgovarali s DW-om pod uslovom anonimnosti, opisali su radne uslove u tvornici kao “eksploatatorske”. Druga radnica u Leonijevoj tvornici u Prokuplju rekla je da se njen radni dan sastojao od “psihološkog terora”, spomenuvši “niske plaće, apsurdne norme i uznemiravanje”.
Leoni je negirao optužbe. “U bilo kojoj organizaciji ove veličine, neizbježno će postojati neki pojedinci koji će se ponašati neodgovorno kršeći interna pravila i smjernice.” Takvo ponašanje dovest će do disciplinskih mjera, pa sve do otkaza, rekli su njemačkim medijima.
Kao odgovor, BMW je rekao da je optužbe shvatio ozbiljno i zatražio objašnjenje od dobavljača. Volkswagen je rekao da ne komentira potencijalne pojedinačne optužbe protiv svojih dobavljača, ali da brzo istražuje sve izvještaje.
Zakon o lancima opskrbe
Prošle je godine Njemačka donijela Zakon o lancima opskrbe. To firmama nameće odgovornost da osiguraju usklađenost s ljudskim pravima i ekološkim standardima u cijelom svom lancu opskrbe. To uključuje pravo na zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, pravedne plate i pravo na osnivanje sindikata.
Zakon dopušta pogođenim pojedincima, sindikatima ili nevladinim organizacijama da podnesu pritužbe o mogućim kršenjima zakona Vladinom uredu za ekonomska pitanja i kontrolu izvoza (BAFA). Također može pokrenuti istrage na temelju medijskog izvještavanja o zlostavljanju. Može izreći novčane kazne firmama koje krše zakon.
Sindikat metalaca Srbije podnio je u junu žalbu protiv Jure zbog iskorištavanja radnika, ali još nije dobio odgovor. Ured kaže da je primio 221 pritužbu od uvođenja zakona, od kojih su tri iz Srbije. Od zaprimljenih pritužbi, 161 je odbijena kao neutemeljena, pa je aktivnih još 60 pritužbi. Do sada nije izrečena nijedna kazna.
Annabell Brüggemann, pravna savjetnica u Evropskom centru za ustavna i ljudska prava, rekla je za DW da je i sama doživjela spor odgovor vladine agencije na vlastite pritužbe. Također je kritična prema uključivanju radnika u proces. Drugi je problem što radnici često nisu upoznati sa zakonom ili da je njihov poslodavac uključen u njemački lanac opskrbe.
Istovremeno, zakon ne predviđa kaznenu odgovornost za utvrđene zloupotrebe. Zagovornici strožih kontrola opskrbnog lanca nadaju se da će novi evropski zakon o lancu opskrbe koji je usvojen ove godine i koji uključuje mogućnost kaznene prijave oštećenih strana poboljšati pravnu zaštitu.
