Zašto Trump ‘udara’ na švicarsko zlato
Iako su između Berna i Washingtona vođeni intenzivni pregovori povoljan trgovinski sporazum nije postignut. Švicarska od svih razvijenih zemalja, od 7. augusta plaća najviše carine (39 posto), veće čak i od stope koja je dogovorena za EU. Od nje još samo veće carinsko oporezivanje prema novim Trumpovim uredbama od 1.augusta ima, ratom uništena Sirija (41 posto). Sjedinjene Američke Države uvele su carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma, što predstavlja novi udarac za Švicarsku, najveći svjetski centar za preradu i doradu zlata. Švicarska je prošle godine u Sjedinjene Države izvezla više od 61,5 milijardi dolara vrijednosti zlatnih poluga, gdje bi sada sa carinama od 39 posto, američka blagajna mogla ostvariti prihod oko 24 milijarde dolara dodatnog poreza. Osim zlata, pogođeni su i drugi proizvodi – blizu 20 posto švicarskog izvoza prošle godine odnosi se na Sjedinjene Države.
Trgovinski deficit 50 milijardi dolara
No, sa ovim procentom, američki predsjednik nije bio zadovoljan, jer je službeno za njega vrijednost švicarskog izvoza u SAD znatno premašivala vrijednost američkog izvoza u Švicarsku. Trgovinski deficit sa Švicarskom koji ove godine zaključno sa majem iznosi 50 milijardi dolara, za Trumpa je „gubitak“ za SAD.
“To je veliki deficit”, rekao je Trump.
Oko petine švicarskog izvoza, poput satova, čokolade, farmaceutskih proizvoda i alatnih mašina, ide u SAD, njihovo najveće tržište.
Švicarska vlada je odmah izašla sa saopćenjem u kojem je pokušala objasniti da njen trgovinski suficit nije rezultat nikakvih “nepoštenih trgovinskih praksi”. Zemlja je, kazali su jednostrano ukinula sve carine na industrijsku robu od 1. januara 2024. godine, što znači da preko 99% američke robe ulazi u Švicarsku bez carina.
Kako bi pomogla u pregovorima u cilju smanjenja recipročnih tarifa, u Washington se uputila i švicarska predsjednica Karin Keler-Suter, u čijoj delegaciji je bio i ministar ekonomije Guy Parmelin.
Keller-Sutter i njeni zvaničnici pregovarali su, izvijestio je Wall Street Journal, o sporazumu kojim bi se osiguralo ulaganje oko 150 milijardi dolara u SAD i održavanje izvoza po nižoj carinskoj stopi nego za EU. Ali početkom augusta, nakon telefonskog razgovora s Trumpom, Keller-Sutter je izjavila da se dogovor ne može postići.
Švicarska je šesti strani investitor u SAD
„Početkom aprila, Švicarska je bila među zemljama koje su se trudile brzo postići sporazum sa Sjedinjenim Državama. Vjerovali smo da smo na pravom putu. Bilo bi bolje da smo bili među prvim državama koje su postigle dogovor s predsjednikom Trumpom: tada bi on mogao prodati sporazum sa Švicarskom kao pobjedu. Nakon sporazuma s Evropskom unijom i Japanom, postali smo sporedna atrakcija za američkog predsjednika, što se teško moglo iskoristiti u medijima“, kazao je Thomas Borera, bivši švicarski diplomata i ambasador u Njemačkoj za swissinfo.
Prema podacima švicarske poslovne organizacije Economiesuisse, Švicarska je u ovom trenutku šesti najveći strani investitor u SAD-u, a velike kompanije poput Nestléa, Rochea i Novartisa podržavaju oko 400.000 američkih radnih mjesta.
No, hoće li ta činjenica biti od pomoći u oporezivanju zlatnih poluga koje su jedan od najvažnijih izvoza Švicarske prema SAD-u. Prema riječima Christophera Wilda, predsjednika Švicarske asocijacije trgovaca plemenitim metalima, uvođenje ovih carina otežat će zadovoljenje potražnje iz SAD-a.
Međunarodna trgovina zlatnim polugama odvija se kroz dobro uhodani globalni lanac London – New York – Švicarska, gdje je Švicarska najveći svjetski centar za topljenje, doradu i preoblikovanje zlata. Ovdje se velike londonske poluge pretopljavaju i prerađuju u manji format, prilagođen potrebama kupaca u SAD-u i drugim državama.
Bez švicarskog „mosta“ između Londona i New Yorka, tok zlata bio bi logistički i regulatorno otežan. No, sve navedeno profitabilno izgleda na papiru, ali u praksi, Švicarska ne ostvaruje značajnu zaradu od zlata.
Naime, četiri velike rafinerije (Valcambi, PAMP, Argor-Heraeus, Metalor) obrađuju više od 2/3 svjetskog zlata, koje dolazi iz rudnika u Africi, Aziji, Australiji i Južnoj Americi, ali i iz velikih međunarodnih skladišta u Londonu i New Yorku.
Rude i poluge stižu u Švicarsku na preradu, čišćenje i prelivanje u format koji traži kupac – često male poluge ili kovanice, nakon što se ono preradi u Švicarskoj i izveze u SAD, u statistici se bilježi puna vrijednost zlata, a ne samo vrijednost švicarske prerade, međutim, u stvarnosti, švicarske rafinerije zarađuju tek malu naknadu (0,1–1% vrijednosti pošiljke), dok ostatak predstavlja vrijednost samog metala, koji nije švicarskog porijekla.
Cijena zlata 3390 dolara po unci
Međutim, za SAD, uvoženo zlato se tretira kao uvoz iz Švicarske, zbog čega u carinskoj i trgovinskoj statistici djeluje kao ogroman deficit.
Švicarska narodna banka (SNB) tvrdi da zlato treba isključiti iz američkog računanja trgovinskog salda, piše DW, jer rafinerije zlata zarađuju samo malu naknadu. Najveći dio vrijednosti potiče od samog zlata, a ne od švicarskog rada ili proizvodnje, navodi SNB.
Iako je ukupna vrijednost trgovine zlatom između Švicarske i SAD u prvom tromjesečju ove godine iznosila više od 36 milijardi dolara, industrija godišnje ostvaruje profit od svega nekoliko stotina miliona. Od početka godine cijena metala je porasla za 27%, dostigavši rekordnih 3500 dolara po unci. Trenutno se zlato trguje po cijeni od oko 3390 dolara po unci.
Ostanu li ovako visoke carine na švicarski izvoz, jasno je da roba iz ove zemlje neće biti konkurentna u odnosu na robu iz zemalja sa nižom stopom, na tržištu SAD, ali ostaje otvoreno pitanje, da li će se unijeti dodatna doza opreza i u sektor zlata, i po kojoj cijeni će biti trgovano, nejasno je. Kao što je nejasno i da li će nova runda pregovora, o čijem datumu se još ne govori, ali iz Švicarske se čuju glasovi da će ponovo pokušati pregovarati sa SAD, te da u ovom trenutku ne razmišljaju o kontramjerama, donijeti povoljan ishod.
