Zašto Rusija odbija bezuslovni prekid sukoba?

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je 6. aprila da Rusija odbija da prihvati bezuslovni prekid vatre kako bi zadržala mogućnost izvođenja raketnih napada s Crnog mora.

„To je jedan od razloga zašto Rusija iskrivljuje diplomatiju, zašto odbija da pristane na bezuslovni prekid vatre – žele da sačuvaju sposobnost da iz mora gađaju naše gradove i luke“, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.

On je naglasio da prekid vatre na moru nije samo pitanje navigacije ili izvoza hrane, već i ključ za sprečavanje daljnje eskalacije.

„(Ruski predsjednik) Putin ne želi kraj rata. On želi da zadrži sredstva za njegovo jačanje u bilo kojem trenutku, s još većom silinom“, upozorio je Zelenski.

Ukrajinski lider je pozvao na nastavak međunarodnog pritiska na Moskvu:
„Ako dođe do prekida vatre, on mora biti bezuslovan – takav koji ne dozvoljava uništavanje ljudskih života“, rekao je. „Putin to odbija. Očekujemo odgovor Sjedinjenih Američkih Država – i također očekujemo odgovor svih u Evropi i širom svijeta koji zaista žele mir.“

Prije tri sedmice, Ukrajina i SAD su postigle dogovor o provođenju potpunog 30-dnevnog prekida vatre. Rusija je to odbila i iznijela listu zahtjeva.

Kao dio djelimičnog dogovora od 25. marta, Washington je obećao pomoć Rusiji u ponovnom pristupu svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva, smanjenju troškova pomorskog osiguranja te olakšanju pristupa lukama i platnim sistemima.

Kremlj je saopštio da bi prekid vatre stupio na snagu tek kada Zapad ukine dio sankcija nametnutih Rusiji.

U međuvremenu, 4. aprila Rusija je balističkim raketama i dronovima napala stambeni kvart u gradu Krivij Rih, pri čemu je poginulo 20 ljudi, uključujući devetoro djece, prema informacijama lokalnih vlasti. Povrijeđeno je još najmanje 75 osoba.

Nakon toga, svakog dana najmanje jedan veliki ukrajinski grad daleko od prve linije fronta pogođen je ruskim raketama, što je rezultiralo civilnim žrtvama.