Udar na državu: RS stvara dugove, BiH plaća – zgrade Centralne banke u procesu pljenidbe
Nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković otvoreno je progovorio o dramatičnoj situaciji u vezi sa slučajem “Viaduct” — arbitražnim sporom u kojem je Bosna i Hercegovina izgubila presudu, a dug koji svakodnevno raste već je premašio 110 miliona KM.
Konaković je upozorio da je formalno već počela pljenidba državne imovine zbog neplaćenih obaveza entiteta Republika Srpska prema slovenskoj firmi “Viaduct”, s kojom je ranije raskinut ugovor o koncesiji za hidroenergetski projekt na Vrbasu. Prvi na udaru je objekat Centralne banke u Mostaru, a slijede zapljene i u Sarajevu, Banjoj Luci i drugim gradovima.
Ističe da se dug može pokriti iz višegodišnjih kapitalnih ulaganja, uključujući sredstva planirana za zgradu UIO. Riječ je o stotinama miliona KM koji godinama “stoje” na budžetskim pozicijama, a revizorski izvještaji ukazuju na ogroman problem neiskorištenih sredstava.
Ministar nije štedio riječi ni kada je govorio o političkoj odgovornosti.
“Krivci su jasni – SNSD-ovi ministri Amidžić i Košarac, ali i cijeli politički sistem RS-a koji nije dozvolio da se problem riješi. Milorad Dodik je taj koji je blokirao rješenje. Danas dug nije 100 miliona, nego više. Svakim danom raste za 18.000 KM,” poručio je Konaković.
Upozorio je i da se već vodi arbitraža u drugim slučajevima — GIKIL, Ugljevik, Gacko — što BiH može staviti pred dodatne obaveze vrijedne milijarde KM.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto potvrdila je ozbiljnost situacije:
“Nismo u poziciji da biramo. Imovina BiH se ne smije prodavati u bescjenje. Tražimo rješenja kako bi se šteta po ugled i institucije države umanjila.”
Dodala je da su sve strane obavezne postupati po zakonu, te da će BiH naplatiti štetu od entiteta regresnim tužbama — ali je jasno da će štetu najprije osjetiti državne institucije i građani.
Ova situacija, kako tvrdi Konaković, trebalo bi da bude i poziv na političku odgovornost unutar koalicije.
“Ovo je poruka i HDZ-u BiH. Ako žele da se rješavaju ključna sigurnosna i finansijska pitanja, moraju otkočiti imenovanja u institucijama, jer dok čekamo, dug raste.”
U pozadini ove pravne i političke bombe stoji jedna jednostavna činjenica: BiH, kao subjekt međunarodnog prava, plaća sve — ali odgovornost je jasno locirana u entitetu koji je sklopio sporni ugovor.