Trumpova eksplozivna igra s Iranom: Svijet na ivici novog sukoba, Bliski istok u plamenu
Kako globalna tržišta bilježe ozbiljan potres izazvan carinskom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Bliski istok ostaje područje visoke nestabilnosti. Dok se Sjedinjene Američke Države suočavaju s ekonomskim i diplomatskim izazovima, Izrael nastavlja s napadima na Liban i Gazu, širi svoje prisustvo u Siriji i nastavlja sistemsku represiju nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.
U središtu zabrinutosti nalazi se Iran, čiji sukob s američko-izraelskom osovinom prijeti opasnom eskalacijom sa globalnim posljedicama.
Iako Trumpova administracija šalje pomiješane poruke – s jedne strane izražava spremnost za obnovu nuklearnih pregovora, dok s druge strane gomila vojnu silu na Bliskom istoku – sve ukazuje na moguće vojne udare na iranska nuklearna i raketna postrojenja. Pregovori, bilo direktni ili posredni, najavljeni su za ovu subotu u Omanu.
Prema nepotvrđenim informacijama, Trump je prošlog mjeseca poslao pismo vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Aliju Hameneiju, postavljajući dvomjesečni rok za postizanje novog nuklearnog sporazuma. U tom pismu navodno je pozvao na “nove horizonte” u odnosima, ali i zaprijetio odlučnim odgovorom ako Iran nastavi podržavati “terorističke” grupe.
Međutim, mnogi analitičari upozoravaju da prijetnje nisu djelotvoran način za otvaranje dijaloga s Teheranom. Uprkos desetljećima direktne i indirektne diplomatije, američka politika još uvijek ne razumije kompleksnost odnosa s Iranom.
Trumpova inicijativa za nove pregovore dolazi u trenutku kada je Iran značajno proširio svoj nuklearni program – što je direktna posljedica Trumpovog jednostranog povlačenja iz nuklearnog sporazuma iz 2018. godine, sklopljenog u vrijeme Baracka Obame.
Nedavno obnavljanje pregovora između SAD-a i Irana nije naišlo na odobravanje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, a zajednička konferencija za medije s Trumpom je u posljednjem trenutku otkazana. Mnogi analitičari smatraju da Trump pokušava prikriti neuspjehe u Ukrajini i trgovinskim ratovima, dok se predstavlja kao globalni mirotvorac.
U stvarnosti, Bliski istok je daleko od mira – krhki prekid vatre u Libanu i potpuni kolaps dogovora u Gazi to najbolje potvrđuju. Uz to, Trump je najavio rekordni budžet za odbranu u iznosu od čak 1 trilion dolara.
Mogući dogovor s Iranom ostaje jedan od najtežih ciljeva – duboko ukorijenjeno nepovjerenje s obje strane, izraelski napadi na Gazu i Liban, te razaranja u Siriji dodatno otežavaju situaciju. Iran je ranije poručio da će, ako se sankcije ponovo uvedu, napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), što bi moglo izazvati vojni odgovor SAD-a i Izraela.
Nadolazeći oktobar mogao bi biti prelomni trenutak. Ako se aktivira mehanizam za ponovnu uspostavu UN-ovih sankcija, Iran bi mogao pretrpjeti nove udarce po ekonomiju, dok bi Trumpova administracija dobila dodatni adut.
U svijetu koji je već duboko destabiliziran – i politički i ekonomski – nema prostora za nove pogrešne procjene.
