Tri godine od invazije na Ukrajinu: Trumpovo okretanje prema Putinu, opasne posljedice za sigurnost Evrope
Rat u Ukrajini, koji traje već tri godine, postavlja izazove za cijelu Evropu, a nova geopolitička dinamika se pojavila nakon promjena u stavovima Sjedinjenih Američkih Država. Dok su prije bili čvrsti saveznici Ukrajine, sada su se stvari promijenile, što izaziva zabrinutost u vezi s budućnošću sigurnosti na kontinentu.
Za vrijeme predsjedništva Donalda Trumpa, Amerika se okrenula pragmatičnom pristupu prema Ukrajini, a predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s novim izazovima, uključujući i kritike od strane sadašnjeg američkog lidera. U njegovoj administraciji, saopćenje ministra obrane Petera Hegsetha da SAD više nije “garant sigurnosti” za Evropu predstavlja prekretnicu koja bi mogla ugroziti stabilnost kontinenta.
Iako je Sjedinjene Države bilo više nego voljne podržavati Ukrajinu u njenom ratu protiv Rusije, sada se suočavamo s novom diplomacijom koja preispituje vrijednosti zapadne koalicije. Amerikanci su počeli postavljati nove uvjete, a diskusija o ukrajinskom članstvu u NATO-u, kao i izjava koje govore o eventualnim ustupcima prema Rusiji, dodatno komplikuju već složenu situaciju.
Za Ukrajinu, koja je već pogođena brutalnim ratom i ogromnim ljudskim gubicima, svaka promjena u međunarodnoj podršci može biti fatalna. Ukrajinski vojni zapovjednici već govore o umoru, kako moralnom tako i fizičkom, dok se očekivanja da će američka pomoć nestati s vremenom postaju sve izraženija.
S druge strane, ruska propaganda i narativ o “denacifikaciji” Ukrajine ponovo su ojačani, a vjerovanje u snagu Zapada, uključujući Evropu, sada se čini slabim. Ove promjene dovode do dubokih unutrašnjih i vanjskih političkih razmirica, što prijeti da će destabilizirati ne samo Ukrajinu, već i cijeli evropski kontinent.
Geopolitički preokreti i prijetnja za sigurnost Evrope
Geopolitička situacija u Evropi, posebno u vezi s odnosima s Rusijom, sada je u velikoj mjeri određena američkom politikom. Iako je EU uvijek računala na zaštitu iz SAD-a, sada su pred ozbiljnim pitanjem – može li Evropska unija sama stvoriti stabilnost i osiguranje u slučaju da Sjedinjene Države povuku svoje jamstvo sigurnosti?
Rukovodstvo EU-a, predvođeno političkim liderima poput Kaže Kallas, naglašava potrebu za čvrstom zaštitom i poziva na dodatnu sigurnosnu ulaganja, međutim, sadašnje nesigurnosti u SAD-u mogu još više podrazumijevati razmišljanje o vlastitoj snazi, pogotovo ako NATO i američka sigurnost postanu nesigurni.
Ova situacija stvara prostor za Rusiju da unaprijedi svoje strategije i potencijalno preuzme inicijativu, kako bi dodatno destabilizirala istočni dio Evrope. Nažalost, Putin je već prepoznao slabosti u zapadnom savezu, a Trumpove izjave samo čine to još izraženijim.
Šta će se dogoditi s Ukrajinom?
Izbori u Ukrajini i politička budućnost Volodimira Zelenskog sada su pod ozbiljnom prijetnjom. Mnogi govore o potencijalnoj promjeni vlasti ili čak povlačenju izravne vojne pomoći. Zelenski, koji je morao preživjeti politički pritisak i vanjske prijetnje, sada mora balansirati između interesa Zapada i vlastite borbe za opstanak Ukrajine.
Sjedinjene Države i Evropa trebaju ozbiljno preispitati svoje politike kako bi spriječili širenje ruske sfere uticaja. U trenutku kada Ukrajina već pati od brutalnog rata i humanitarne krize, svaki daljnji politički preokret ili sumnja u opstanak međunarodne pomoći može pogoršati situaciju.
Rat u Ukrajini se, u četvrtoj godini, ne pokazuje samo kao konflikt za teritorijalnu kontrolu, već i kao test za sve vrijednosti sigurnosti u Evropi. Ako SAD odustane od svoje sigurnosne odgovornosti, a Europa bude suočena s slabljenjem unutrašnje kohezije, sigurnost Evrope bi mogla biti ozbiljno ugrožena. Nažalost, Trumpova politika okretanja prema Kremlju mogao bi dodatno pogoršati međunarodne odnose i podstaći nove geopolitičke nesuglasice.
