SAD želi da zaplijeni 47 miliona dolara zarađenih prodajom iranske nafte skladištene u Hrvatskoj
Sjedinjene Američke Države podigle su u srijedu civilnu tužbu s ciljem zapljene 47 miliona dolara zarađenih prodajom iranske nafte. Vjeruju da je novac zarađen prodajom tih 996.726 barela zapravo služilo finansiranju iranskih vojnih organizacija koje podržavaju terorizam. To su Revolutionary Guard Corps (IRGC) i Qods Force (IRGC-QF).
Hrvatskoj javnosti mogla bi biti zanimljiva informacija da je nafta svojevremeno tankerom stigla do Omišlja (ostrvo Krk).
Dug put nafte od Irana do Hrvatske
Nafta je svoj transport počela u januaru 2022. godine tankerom Berg I koji plovi pod panamskom zastavom. Amerikanci navode da je tanker prilikom ukrcavanja nafte emitovao lažnu lokaciju. Na AIS sistemu prikazivalo se da je između Kuvajta, Iraka i Irana, a u stvarnosti je bio kod iranskog ostrva Karg.
Uslijedila je dvomjesečna plovidba tokom koje su mijenjane krajnje destinacije i tankeri. Prekrcana je na tanker Maria Grejs (Maria Grace), a kasnije na Okeanos, koji je na kraju stigao u Omišalj. Krajem aprila, nafta je prebačena u tankove Jadranskog naftovoda (Janaf). Lučkoj kapetaniji i Janafu predočeni su krivotvoreni dokumenti. Nafta je prikazana kao malezijska.
Kao vlasnik nafte navedena je švajcarska kompanija Entity 1 iza kojeg stoji kompanija Triliance.
Posrednici su platili naknade za skladištenje povezane sa skladištenjem nafte u hrvatskom postrojenju u američkim dolarima. Ta transakcija je obavljena preko američkih finansijskih institucija koje bi odbile transakcije da su znale da su povezane s iranskom naftom.
Nafta je prodata dva mjeseca nakon dolaska u Omišalj – prvo jednoj, a potom drugom međunarodnoj kompaniji. Nakon toga 47 miliona dolara od te prodaje zaplijenio je SAD.
U američkoj tužbi se navodi da naftni derivat predstavlja vlasništvo Nacionalne iranske naftne kompanije (NIOC). Ona je pružala podršku pomenutim terorističkim organizacijama. To je uključivalo podršku širenju oružja za masovno uništenje i sredstava za njegovu dostavu, podršku terorizmu te domaće i međunarodne povrede ljudskih prava.
Forbes Hrvatska za više informacija je pitao i Janaf, čiji odgovor će biti naknadno uvršten u članak.
Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska
