Rekordnih 100 minuta u Kongresu: Trump održao najduži predsjednički govor i najavio ekonomske i vanjskopolitičke preokrete
Američki predsjednik Donald Trump u utorak je u svom prvom obraćanju naciji od dolaska u Bijelu kuću, u Kongresu govorio 100 minuta. Prema podacima The American Presidency Projecta, ovo je bio najduži predsjednički govor pred Kongresom u modernoj historiji SAD-a.
Zanimljivo je da Trump nije započeo nijedan rat oružjem, što je i obećao, ali jeste pokrenuo trgovinski rat protiv Meksika, Kanade i Kine, kada im je povećao carine na uvoz njihovih proizvoda u Sjedinjene Države. “Moji sugrađani, Amerika se vratila”, započeo je Trump uz ovacije republikanaca, prenosi Reuters. “Naša zemlja je na ivici povratka kakav svijet nikada nije vidio, a možda nikada više i neće vidjeti”, kazao je američki predsjednik, koji je u proteklih šest sedmica vodio imtenzivnu i unutrašnju i vanjsku politiku.
Nakon neslavnog sureta sa predsjednikom Ukrajine u Bijeloj kući Volodimirom Zelenskim, pauzirao je svu vojnu pomoć Ukrajini, dok je u Americi otpustio desetine hiljada državnih službenika. Iako je u svom obraćanju na vanjsku politiku izdvojio samo nekoliko minuta, naglasio je da je spreman nastaviti dogovore o rijetkim mineralima s Ukrajinom, naglasivši pritome kako je nakon razgovora sa Rusijom, dobio snažne signale d je ova zemlja spremna na mir.
Spreman za sporazum o ukrajinskim mineralima
Ponovio je svoja obećanja – iako bez dodatnih detalja – da će donijeti mir na Bliski istok i proširiti Abrahamove sporazume, dogovore potpisane tokom njegovog prvog mandata koji su uspostavili odnose između Izraela i nekih njegovih arapskih susjeda.
Druge zemlje su koristile carine protiv nas decenijama, a sada je došao red na nas da ih koristimo protiv tih zemalja, Donald Trump u obraćanju Kongresu
Dok se činilo da Trump okrivljuje Ukrajinu za početak rata, nova anketa Reuters/Ipsosa pokazala je da 70% Amerikanaca – uključujući dvije trećine republikanaca – smatra da je Rusija više kriva.
Trump je obećao uravnotežiti savezni budžet, iako je istovremeno pozvao zakonodavce da donesu sveobuhvatni plan smanjenja poreza za koji analitičari kažu da bi mogao dodati više od pet triliona dolara na sadašnji državni dug od 36 triliona dolara, piše Reuters dodajući kako će Kongres ove godine morati podići granicu zaduživanja zemlje ili će riskirati razorni bankrot.
Ni ovoga puta on nije štedio ni riječi ni bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena. Dok je hvalio svoju politiku, od izbacivanja imigranata iz Amerike, zabranu transrodne ideologije…, Demokrate su držale transparente s porukama poput “Nema kralja!” i “Ovo NIJE normalno”, a oko polovine demokrata napustilo je sjednicu prije kraja govora, dok je kongresmen iz Teksasa, Al Green, izbačen nakon što je odbio sjesti.
Negodovanje Demokrata
I dok jedan dio Amerike ne podržava činjenicu da je Trump u Bijelu kuću dovo milijardera Elona Muska i dao mu toliko široke ovlasti da kroz tek formiranu Agenciju za efikasnost vlade ima uvid u finansije, te smanjuje broj radne snage, Trump upravo hvali Agenciju što je smanjila više od 100.000 federalnih radnih mjesta, te smanjila milijarde dolara strane pomoći i zatvorila čitave agencije. Sjetimo se samo cijele priče u vezi USAID-a, koji djeluje i u našoj zemlji.
Predsjednik je pripisao Musku zaslugu za otkrivanje “stotina milijardi dolara prevara”, tvrdnju koja daleko nadmašuje i ono što je sama administracija do sada tvrdila. Musk, koji je sjedio u galeriji, dobio je ovacije republikanaca.
Trump je, navodi dalej Reuters, ponovio svoju namjeru da 2. aprila uvede dodatne recipročne carine, potez koji bi mogao dodatno uzdrmati finansijska tržišta.
“Druge zemlje su koristile carine protiv nas decenijama, a sada je došao red na nas da ih koristimo protiv tih zemalja”, rekao je.
Na ovom dijelu govora, mnogi republikanci ostali su sjediti, što je bio znak podjela unutar stranke oko Trumpovih carina.
Na kraju, Trump je pozvao Kongres da usvoji sveobuhvatan plan vrijedan 4,5 triliona dolara, koji bi produžio njegove porezne olakšice iz 2017., pojačao sigurnost granica i finansirao masovne deportacije.
