Predaja Ukrajinske teritorije Rusiji je kapitulacija! Njemačka oštro protiv Trumpovog mirovnog plana

Predaja velikih dijelova ukrajinske teritorije Rusiji, kako predlaže američki predsjednik Donald Trump, predstavljala bi „kapitulaciju“, upozorio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius u nedjelju, dok je Sjeverna Koreja prvi put priznala da je poslala trupe da se bore na strani Moskve, piše CNN.

„Ukrajina je svjesna da bi možda morala pristati na određene teritorijalne ustupke kako bi se postigao trajniji prekid vatre, ali ni u kom slučaju ne bi smjela ići tako daleko kao što predlaže američki predsjednik“, rekao je Pistorius za njemačku javnu televiziju ARD.

„Ono što je sada ponuđeno mogli su dobiti i prije godinu dana, i to praktično putem kapitulacije“, dodao je. „Ne vidim nikakvu dodatnu vrijednost u ovom prijedlogu.“

Trump je, nakon tri godine rata, razočaran što njegovi pokušaji da posreduje u miru između Moskve i Kijeva još nisu urodili plodom, te je Bijela kuća pojačala pritisak da se dogovor konačno postigne.

Prema informacijama upućenih izvora, američki mirovni plan uključuje priznanje ruske kontrole nad Krimom – ukrajinskim poluotokom kojeg je Moskva nezakonito anektirala prije više od deset godina – te priznanje dodatne teritorije koju je Rusija okupirala od početka invazije 2022. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je u subotu da Ukrajina trenutno nema vojnu moć da silom vrati Krim, ali je ponovio da teritorijalni ustupci ostaju „crvena linija“. Prema ukrajinskom ustavu, priznavanje Krima kao ruskog bilo bi protivzakonito.

„Ova teritorija nije moje vlasništvo. To je vlasništvo ukrajinskog naroda“, naglasio je Zelenski u obraćanju novinarima.

Nakon iznenadnog sastanka Trumpa i Zelenskog u Vatikanu, tokom sahrane pape Franje, Trump je izjavio da su kratko razgovarali o pitanju Krima i da vjeruje kako „Zelenski želi postići dogovor“.

Trump je ujedno uputio i neke od svojih najoštrijih kritika na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina do sada:
„Želim da prestane pucati, sjedne i potpiše dogovor“, rekao je Trump po povratku u Washington, ističući da naredna sedmica može biti ključna za američke diplomatske napore.

U objavi na svojoj mreži Truth Social, Trump je najavio mogućnost uvođenja novih sankcija Rusiji zbog nedavnog smrtonosnog napada na Kijev, te izrazio sumnju u Putinovu iskrenost u pogledu mirovnih pregovora:
„Počinjem misliti da on zapravo ne želi završiti rat.“

Američki državni sekretar Marco Rubio također je rekao da je naredna sedmica „vrlo kritična“, napomenuvši da je dogovor „blizu, ali ne dovoljno blizu“.

Sjevernokorejske trupe na ratištu u Rusiji

U ponedjeljak je Sjeverna Koreja prvi put zvanično priznala da je poslala svoje vojnike da učestvuju u borbama na strani Rusije, pohvalivši doprinos svojih jedinica „dragocjenoj pobjedi“ u ruskom regionu Kursk.

„Operacije oslobađanja područja Kurska radi odbijanja avanturističke invazije ukrajinskih vlasti su uspješno okončane“, saopštila je Centralna vojna komisija Sjeverne Koreje, prema izvještaju državne agencije KCNA.

Putin je u subotu tvrdio da su njegove snage ponovo preuzele kontrolu nad Kurskom oblasti, gdje su ukrajinske snage prošle godine pokrenule iznenadnu ofanzivu, iako Kijev insistira da se i dalje vodi žestoka borba.

„Naši korejski prijatelji postupili su iz osjećaja solidarnosti, pravde i iskrenog prijateljstva“, poručio je Putin, dodajući da odaje priznanje „junaštvu, visokom nivou specijalističke obuke i samopožrtvovanju korejskih vojnika“.

Prema ukrajinskim zvaničnicima i zapadnim obavještajnim službama, na ratištu u Rusiji nalazi se oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika, iako Pjongjang to dosad nije javno potvrđivao.

Južnokorejska vojska objavila je u martu da je dodatnih 3.000 sjevernokorejskih vojnika poslano u Rusiju, zamijenivši oko 4.000 poginulih ili ranjenih.

Prema izvještaju KCNA, lider Kim Jong Un je naredio ovu vojnu podršku temeljem sporazuma o strateškom partnerstvu s Rusijom, potpisanog prošle godine u Pjongjangu.

Ruski generalštab je također u subotu prvi put javno zahvalio sjevernokorejskim trupama na, kako su naveli, „visokom profesionalizmu, hrabrosti i herojstvu na bojnom polju.“

Pored vojnika, Južna Koreja tvrdi da je Pjongjang Moskvi isporučio i značajne količine oružja, uključujući balističke projektile kratkog dometa, samohodne haubice i višecijevne bacače raketa.

Američki State Department izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog direktnog vojnog angažmana Sjeverne Koreje u Ukrajini.

„Ova vojna podrška mora prestati“, poručili su iz Washingtona, dodajući da je Pjongjang ovim priznanjem „efektivno priznao svoje kriminalne aktivnosti“ i prekršio međunarodne zakone i rezolucije UN-a.

Ovo priznanje podsjeća na rusko ponašanje iz 2014. godine, kada je Moskva prvo negirala, a potom priznala prisustvo svojih vojnika na Krimu, nakon što su „mali zeleni ljudi“ bez oznaka okupirali strateške objekte na poluotoku.