Politička kriza i ekonomska propast: Dodikov separatizam guši investicije u BiH
Bosna i Hercegovina već godinama bilježi pad stranih investicija, a trenutna politička kriza dodatno produbljuje ekonomske probleme zemlje. Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, za prva tri kvartala prošle godine investicije su iznosile 775,4 miliona eura, što je 3,4% manje nego u prethodnom periodu.
Dok susjedne zemlje privlače sve više kapitala, BiH tone u nesigurnost uzrokovanu antiustavnim potezima vlasti u Republici Srpskoj i njenog predsjednika Milorada Dodika.
Politička nestabilnost – glavni neprijatelj investicija
Profesor doktor Sanel Halilbegović, stručnjak za finansije, naglašava da investitori prvenstveno traže stabilnost:
“Investitori, bilo da su domaći ili strani, analiziraju tržište i procjenjuju rizike. Kada stabilnost nije na zadovoljavajućem nivou, to odmah označavaju kao rizičnu zonu. Posljedica toga je odlazak kapitala u sigurnije države ili povećanje cijena usluga i proizvoda na našem tržištu, što direktno pogađa građane.”
Prema njegovim riječima, politička situacija u BiH ne pruža ni minimum sigurnosti potrebne za ozbiljna ulaganja. Dok se u drugim zemljama vlasti bave privrednim razvojem i jačanjem ekonomske otpornosti, bh. političari vode destruktivne unutrašnje borbe, nesposobni da stvore pozitivno poslovno okruženje.
Strane investicije rastu u regiji – BiH stagnira
Poređenja radi, Kosovo je u istom periodu privuklo više od 806 miliona eura stranih investicija, što je rast od 7,7%. Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija također bilježe rast, dok BiH ostaje jedina zemlja u regionu koja bilježi pad. Profesor Halilbegović ističe da ovo nije slučajnost:
“Naš ekonomski sistem je od temelja pogrešno postavljen. Umjesto da pratimo uspješnije zemlje i preuzmemo provjerene modele, mi nastavljamo s improvizacijama i političkim manipulacijama. Na kraju, rezultat je da vlastodršci pričaju o statistikama, dok narod sve lošije živi.”
Dodikov separatizam – prijetnja ekonomskom razvoju
Dodikove antiustavne odluke i pokušaji osamostaljenja Republike Srpske dodatno otežavaju ekonomski oporavak. Blokada državnih institucija, prijetnje otcjepljenjem i sukobi sa međunarodnom zajednicom šalju jasan signal investitorima da BiH nije sigurno tržište.
Ne možemo očekivati investicije u državi gdje vlastodršci otvoreno rade protiv ustavnog poretka. Strani kapital traži predvidivost, stabilnost i pravnu sigurnost – sve što BiH trenutno ne može ponuditi.
Postoje li rješenja?
Profesor naglašava da bi vlasti trebale preusmjeriti fokus sa političkih igara na konkretne ekonomske reforme.
“Odgovor je da počnu da rade svoj posao, da se mane gluposti kojima se inače bave i da krenu da rade zbog čega su tu i postavljeni. To se neće desiti samo od sebe. Mora doći do određenog impulsa, do traženja i potražnje rezultata od strane naroda. Dokle god je narod indolentan i šuti, ovo se sigurno neće promijeniti. S druge strane, ja se već pomalo plašim, a 15 godina sam u ovoj zemlji i vidio sam razne političke strukture na vlasti, da dolazimo u fazu – ne samo što ne žele i ne interesuje ih- da oni nemaju kapacitet za to. Što je najgore, oni neće da priznaju da kažu da nemaju kapacitet, te da na neki način obezbjedimo ljude koji ovo znaju da rade. U principu, masa toga se mora promijeniti da bi nama bilo bolje. Nismo mi puno daleko da bi nam bilo bolje. Mi smo mala ekonomija koja bi trebala, nažalost nije, da bude okretna, agilna na tržištu i što se kaže, da se okrene tržištu kako to nama pogoduje. Mi nemamo ni kapaciteta ni želje da to napravimo. Sve dok nema impulsa odozdo prema vlatodršcima, oni priču neće promijeniti ma ko oni bili.”
Upozorava i na ključnu razliku između rasta i razvoja koje političari na vlasti koriste kao svojevrsnu manipulaciju kako bi suhom statistikom prikrili loše ekonomske rezultate.
“BiH ne treba samo rast BDP-a, već ekonomski razvoj koji donosi bolji život građanima. Trenutni rast je spor i beznačajan. Spomenuli ste riječ rast, a postoji ogromna razlika između rast i razvoj. Spomenuli ste rast i u kontekstu Kosova. Zapamtite, za deset godina, Kosovo neće biti ništa bogatije nego što je danas a imaće rast. Ključna razlika nije rast, nego razvoj. Političari slavodobitno koriste upravo taj rast, prevashodno BDP kao metriku i statistiku kojom kažu kako super rade svoj posao. Rast ne znači da ljudi žive bolje. Ključna stvar za BiH nije samo rast, ali je razvoj ključna stvar. Dok god mi govorimo o BDP-u, rastu u jednocifrenim brojevima, to je smiješno. To će vam reći bilo ko ko poznaje ekonomiju. Onaj ko razumije ovo o čemu pričam, trebao bi da zna da ovo nije nešto čime bi se vlastodršci mogli pohvaliti – da bismo uhvatili korak s razvijenim zemljama, potrebni su nam ozbiljni ekonomski potezi i dvocifreni rast BDP-a.”
Kriza bez kraja?
Dok zemlje regiona privlače investicije i jačaju ekonomiju, BiH ostaje zaglavljena u političkim sukobima koji guše njen napredak. Separatističke tendencije Milorada Dodika dodatno povećavaju nesigurnost i odvraćaju kapital koji bi mogao pokrenuti privredni rast. Ako se hitno ne preduzmu mjere za stabilizaciju političke situacije i ekonomske reforme, BiH će ostati na začelju Balkana – izolovana, siromašna i nesigurna za buduće generacije.
