Pet mega gradilišta: Šta se trenutno gradi u Evropi
Evropska unija i njene države članice ubrzano ulažu u infrastrukturne megaprojekte, kojima je prvenstveno cilj uspostaviti i unaprijediti saobraćajnu povezanost. Forbes Slovenija je razmotrio najveće aktivne građevinske projekte na starom kontinentu prema procijenjenoj vrijednosti investicije. U ovom trenutku najveći infrastrukturni projekt u EU je modernizacija i proširenje pariskog metroa Grand Paris Express. Predviđeno je da će projekt stoljeća, kako ga izvođač naziva, koštati više od 36 milijardi eura, a završen bi trebao biti do 2035. godine.
Na ljestvici pet najvećih projekata, čak tri su uključena u strategiju panevropske saobraćajne mreže TEN-T (Trans-European Transport Network), kojom se želi do 2050. godine povezati države članice poboljšanim i novim cestama, željeznicom, zračnim lukama, lukama i telekomunikacijskim vezama.
Prema Evropskoj komisiji, samo dovršetak osnovne mreže, koji se očekuje do 2030., trebao bi koštati 515 milijardi eura. U trenutnom finansijskom okviru EU-a za razdoblje 2021.-2027. za TEN-T projekte planirano je više od 25 milijardi eura. Najvažniji evropski izvor financiranja TEN-T projekata je instrument CEF (Connecting Europe Facility) koji je krajem jula raspodijelio sedam milijardi eura na 134 projekta širom kontinenta.
Projekti izvan EU
Neki od najvećih ili strateški najvažnijih projekata odvijaju se izvan EU, ali još uvijek na starom kontinentu ili u Ujedinjenom Kraljevstvu.Od velikih projekata na otoku valja spomenuti brzu željeznicu HS2 (High Speed 2) koja bi trebala povezati glavni grad London s gradovima na sjeveru. Veza je predložena 2009., a izgradnja je započela 2020. Završetak se očekuje nakon 2030. Najnovija procjena iz januara ove godine iznosi 66,5 milijardi funti (79 milijardi eura), otkako je prošlog oktobra ukinula vladu bivšeg premijera Rishija Sunaka planove za drugu fazu projekta, koja je uključivala izgradnju željeznice sjeverno od Birminghama.
U Turskoj se gradi kanal Istanbul koji bi trebao rasteretiti saobraćaj kroz tjesnace Bosfor i Dardanele. Vrijednost projekta, čija je izgradnja započela 2021. godine, procjenjuje se na 10 do 25 milijardi dolara. Nižu vrijednost najavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je projekt predstavio 2011., a gradnja je počela deset godina kasnije.
U nastavku pogledajte listu pet najvećih infrastrukturnih projekata u EU, počevši od najmanjeg od njih.
5. Treći terminal zračne luke Frankfurt
Gdje: Frankfurt, Njemačka
Procijenjena vrijednost projekta: 4 milijarde eura
Godina početka izgradnje: 2015.
Očekivana godina završetka: 2026.
Zračna luka u Frankfurtu, koja je najveća u Njemačkoj i četvrta po veličini u Evropi, dugi je niz godina čekala novi, treći terminal. Gradnja je počela 2015. godine, tada je bilo kašnjenja zbog izbijanja pandemije covida-19, no radovi su nastavljeni. Očekuje se da će novi terminal, koji će u početku moći primiti 19 miliona putnika godišnje, a kasnije do 25 miliona, biti dovršen 2026. Zračna luka Frankfurt primila je više od 70 miliona putnika u rekordnoj 2019. godini, prije pandemije.
Nakon otvaranja novog terminala Fraport planira zatvoriti Terminal 2 koji će nakon 30 godina biti u potpunosti obnovljen. Velika obnova planirana je i za Terminal 1, koji uglavnom koristi matični nacionalni prijevoznik Lufthansa.
Prema menadžeru frankfurtske zračne luke Fraport, u čijem je vlasništvu i ljubljanska zračna luka, izgradnja novog terminala najveći je privatno finansirani infrastrukturni projekt u Evropi. U 2016. Evropska investicijska banka (EIB) dala je zajam od 600 miliona eura za projekt.
4. Fehmarnbelt tunel
Gdje: tjesnac Fehmarn između Danske i Njemačke
Procijenjena vrijednost projekta: 7,1 milijardi eura
Godina početka izgradnje: 2020.
Očekivana godina završetka: 2029.
Potopljeni tunel Fehmarnbelt gradi se između njemačkog otoka Fehmarn i danskog otoka Lolland, koji su trenutno povezani trajektom koji kasni. Projekt vodi danska vlada, koja je izgradila namjensku tvornicu na svojoj obali, gdje grade ogromne dijelove tunela koji će potom biti spušteni na morsko dno. Njemačka gradi infrastrukturu na svojoj strani tunela, uključujući cestovnu i željezničku vezu.
Očekuje se da će tunel smanjiti vrijeme prelaska mora s dobrih sat vremena na sedam minuta vozom i 10 minuta automobilom. Plan danske vlade je da budući korisnici gradnju tunela plaćaju putarinom.
Projekt je dio evropske TEN-T strategije, tačnije dio skandinavsko-mediteranskog saobraćajnog koridora koji povezuje sjevernu Evropu s južnom Evropom. Na posljednjem pozivu za sredstva iz CEF instrumenta projekt je sredinom jula dobio nešto manje od 160 miliona eura.
3. Bazni tunel Mont d'Ambin/Mont Cenis
Gdje: ispod Alpa, između francuske pokrajine Maurienne i italijanske doline Susa
Procijenjena vrijednost projekta: 8 milijardi eura
Godina početka izgradnje: 2019.
Očekivana godina završetka: 2032.
Tunel Mont d'Ambin ključni je i najizazovniji projekt nove željezničke veze velikih brzina između Torina u Italiji i Lyona u Francuskoj. Riječ je o 57,5 kilometara dugom tunelu kroz Alpe za koji se očekuje da će po završetku postati najduži željeznički tunel na svijetu. Trenutno, taj naslov pripada švicarskom tunelu Gotthard, koji također prolazi ispod Alpa.
S osam milijardi eura projekt predstavlja oko trećinu procijenjenih troškova izgradnje cijele željezničke pruge od 270 kilometara koja će povezivati francusku i italijansku mrežu velikih brzina. Tunel je za sada jedini dio pruge na kojem su radovi već započeli.
Veza između Lyona i Torina dio je Mediteranskog koridora koji također prolazi kroz Sloveniju između istoka i zapada.
2. Bazni tunel Brenner
Gdje: ispod Alpa, između austrijskog Innsbrucka i talijanske Fortezze
Procijenjena vrijednost projekta: 10,5 milijardi eura
Godina izgradnje: 2008.
Predviđena godina završetka: 2032.
Nakon što bude završen, bazni tunel Brenner između Austrije i Italije bit će 55 kilometara dug tunel kroz Alpe. To će rasteretiti najniži prijevoj Brenner u Alpama, kroz koji teče 30 posto trgovine koja putuje preko Alpa. Najveći dio tog prometa odvija se cestovnim saobraćajem, što uzrokuje kolone kamiona na prijevoju, a ni željeznička pruga nije najučinkovitija zbog velikog nagiba padine.
Tunel je u vlasništvu Austrijskih željeznica i italijanskog namjenskog holdinga. Polovinu novca za izgradnju daje EU jer je tunel najvažniji projekt u okviru uspostavljanja skandinavsko-mediteranskog koridora TEN-T.
Više o projektu možete pročitati u našem članku.
1. Grand Paris Express
Gdje: šire područje Pariza
Procijenjena vrijednost projekta: 36,1 milijardi eura
Godina početka izgradnje: 2013.
Očekivana godina završetka: 2035.
U Gradu svjetla, koji je domaćin ovogodišnjih Olimpijskih igara, već deceniju traju planovi za proširenje metroa koji bi osim Pariza obuhvatio i širu regiju Île-de-France. Projekt uključuje 200 kilometara novih željezničkih šina, četiri nove linije metroa, proširenje dvije postojeće i izgradnju 68 novih stanica.
Cilj projekta je omogućiti bolju povezanost predgrađa Pariza sa glavnim gradom te uspostaviti veze između samih predgrađa, a da te veze ne prelaze središte Pariza. Očekuje se da će nove veze dnevno prevesti oko dva miliona putnika.
Krajem juna, neposredno prije početka Olimpijskih igara, u gradu je otvorena prva obnovljena linija metroa – linija 14, koja je prvobitno trebala biti otvorena 2019. godine.
Autor: Jan Artiček, Forbes Slovenija
