Nudili im dobre i plaćene poslove, a završili u rovovima Ukrajine

Aktuelnosti Forbes BiH 15. sep 2025. 13:54
featured image

15. sep 2025. 13:54

Dana 11. jula 2025. godine, Ahmed Saleem* je sjeo na avion iz Jordana za Rusiju. Ispred njega se činila prilika za posao iz snova.

Ovaj muškarac u pedesetim godinama dobio je ponudu putem Telegrama koja je obećavala neborbeni angažman u okviru ruskog Ministarstva odbrane.

Regruterka – Ruskinja po imenu Polina Aleksandrovna – obećala mu je mjesečnu platu od 200.000 rubalja (oko 2.000 dolara), rusko državljanstvo i rad preko privatne kompanije.

Ali kada je sletio u ruski grad Brjansk, uslijedio je šok.

Nije bio zaposlen ni u keteringu, ni u logistici. Umjesto toga, Ahmed je bio prisiljen da se pridruži „Međunarodnom elitnom bataljonu“ – jedinici stranih plaćenika koja ratuje na prvoj liniji u rusko-ukrajinskom ratu.

Zamka putem Telegrama

Prije odlaska u Rusiju, Ahmed je radio u restoranu u Amanu, ali ga je zdravstveni problem (hernija diska) spriječio da nastavi. U finansijskom očaju, okrenuo se Telegramu – na preporuku prijatelja koji je čuo za „lake“ poslove u Rusiji.

Bataljon kojem se pridružio sastoji se od boraca iz cijelog arapskog svijeta: Jordana, Iraka, Jemena, Sirije i drugih zemalja.

Prema informacijama koje je prikupio Middle East Eye (MEE), mnogi se regrutuju putem Telegram grupa koje oglašavaju neborbene uloge u ruskoj vojsci, uz obećanja o visokoj plati, zemlji i brzom putu do državljanstva.

Ali po dolasku u Rusiju, počinje klasična prevara.

REUTERS/Stringer

„Obmana i zarobljavanje“

Ahmedova supruga, Muna*, rekla je da je njen muž po dolasku bio prisiljen da potpiše vojne ugovore – bez prevodioca, interneta ili pravne pomoći.

„Vozili su ga satima, a onda natjerali da potpiše 21 dokument. Nije imao pojma šta u njima piše,“ izjavila je za MEE. „Rekli su mu da će izgubiti sva finansijska prava ako odbije.“

Ispostavilo se da je potpisao kao borac na prvoj liniji – ne logistika, ne podrška – nego borba.

„On ne može da trči, ne može da nosi oružje, ne može da se brani,“ kaže Muna.

Od tada, Saleem živi pod konstantnom prijetnjom. Poslat je na izuzetno opasnu lokaciju, gdje mu svakodnevno prijeti smrt.

Kada je pokušao da se povuče, proveo je 12 sati u samici, pa je vraćen na front.

Pored toga, ista žena koja ga je regrutovala sada mu traži velike sume novca – ponekad stotine hiljada rubalja – u zamjenu za pomoć u izlasku.

Muna je kontaktirala jordanske vlasti, advokate i aktiviste za ljudska prava, ali bez uspjeha. Sada se direktno obraća jordanskoj kraljevskoj porodici.

„Ovo je čista obmana i zarobljavanje,“ kaže ona. „Molimo kralja Abdullaha II i prijestolonasljednika da pomognu. Moj muž umire svakog dana.“

REUTERS/Stringer

Oglasi na arapskom jeziku nude 8.000–30.000 dolara za ‘poslove’ u Rusiji

Na Telegram kanalima se redovno objavljuju oglasi na arapskom jeziku koji nude početne bonuse u visini od 8.000 do 30.000 dolara, rusko državljanstvo i dvije sedmice odmora nakon šest mjeseci službe.

Proces izgleda „lako“: ruske vlasti izdaju vize, organizuju prevoz, preuzimaju regrute na aerodromima i smještaju ih.

Na videima objavljenim na kanalu, muškarci iz arapskih zemalja prikazani su sa oružjem, ruskim pasošima i vojnim ID kartama.

Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova se još nije javno oglasilo, ali izvori bliski MEE kažu da se slučaj razmatra, zbog sigurnosnih posljedica i zabrinutosti oko učešća Jordanaca u stranim ratovima.

Prema riječima penzionisanog jordanskog generala Mamouna Abu Nowara, Rusija koristi strane borce u taktičke svrhe.

„Stranci se šalju na prvu liniju kako bi iscrpili ukrajinsku municiju i ljudstvo,“ rekao je.

Polina Aleksandrovna – regruterka iz sjene

Polina Aleksandrovna, civilna saradnica ruskog Ministarstva odbrane, vodi Telegram kanal preko kojeg vrbuje strance. Njen zadatak je jasan – regrutovati što više stranaca u rusku vojsku.

To je omogućeno novim zakonom koji je predsjednik Vladimir Putin potpisao u julu 2025. godine. Zakon omogućava strancima da potpisuju vojne ugovore, uz obećanja o penzijama, socijalnim beneficijama, zemlji i državljanstvu.

Na upite novinara, Aleksandrovna je odbila da odgovori, nazivajući ih „neprofesionalnim“. Rekla je: „Zašto ne pišete o plaćenicima u ukrajinskoj vojsci?“

REUTERS/Marko Djurica

Trgovina ljudima, a ne samo plaćeništvo

Profesor međunarodnog prava i ljudskih prava dr. Ayman Halsa jasno kaže:

„Regrutovanje jordanskih građana putem obmanjujućih Telegram oglasa i njihovo slanje u rat u Rusiji nije samo plaćeništvo,“ rekao je za MEE. „To je trgovina ljudima prema međunarodnim i jordanskim zakonima.“

Poziva se na Konvenciju UN-a iz 1989. godine protiv regrutacije i finansiranja plaćenika. Iako ni Jordan ni Rusija nisu potpisnici, Jordan jeste članica Palermskog protokola UN-a, koji definira trgovinu ljudima kao regrutaciju, transport ili zadržavanje osoba kroz obmanu ili iskorištavanje ranjivosti – u svrhu prisilnog rada, servituta ili druge eksploatacije.

„Jordan ima zakon iz 2009. godine protiv trgovine ljudima, koji kriminalizira obmanu prilikom zapošljavanja u eksploatativne svrhe,“ rekao je Halsa.

„Ovi slučajevi jasno ispunjavaju kriterije za prisilni rad i prevaru.“

Dodao je da su ti mladići žrtve, a ne kriminalci.

„Oni zaslužuju zaštitu, podršku i rehabilitaciju.“

Na kraju, ističe da korištenje lažnih ugovora za slanje ljudi u rat predstavlja i kršenje međunarodnog humanitarnog prava – konkretno člana 47. Dodatnog protokola I uz Ženevske konvencije.

„To ovu praksu podiže na nivo međunarodnog zločina povezanog s trgovinom ljudima.“