Korijeni Trumpove ideje za Kanadu i Grenland: Ko su bili tehnokrate iz doba Velike depresije?

Kako su Donald Trump i Elon Musk uzeli ono što su htjeli od tehnokratskog pokreta 1930-ih koristeći sistem švedskog stola. Deportacije, pritisak na univerzitete, slučaj TikTok, samo su neki od današnjih primjera koji su Trumpu, čini se, došli kao inspiracija kroz pamflete Howarda Scotta, jednog od osnivača tehnokratskih ideja. Posljednji put slične ideje su bile na političkom stolu za vrijeme Velike depresije. Očekuje li nas slična sudbina danas?

Iako se spajanje Sjeverne Amerike u jednu naciju i širenje njenih granica sve do Panamskog kanala danas vezuje isključivo za Donalda Trumpa , ideja je zapravo posuđena. I prilično star, skoro sto godina. Naime, “pokret tehnokratije” bio je grupa maverika iz 1930-ih s velikim idejama o tome kako prepraviti američko društvo. Predložili su viziju koja će Severnu Ameriku učiniti visoko produktivnom upotrebom tehnologije i nauke. Iz ovoga se čini da bi i fraza i etimologija “Učinimo Ameriku ponovo velikom” mogli koristiti dodatnu ekspertizu autentičnosti.

Tehnokrate su predložile spajanje Kanade, Grenlanda, Meksika, SAD-a i dijelova Centralne Amerike u jednu kontinentalnu cjelinu i nazvali je “Technate”. U slobodnom prijevodu, to bi bila tehnokratska država.

Dostupna mapa “American Technate” na web stranici američkog Univerziteta Cornell pokazuje tačno kako je bila zamišljena. I mapirano. Ovaj radikalni geopolitički prijedlog došao je od jednako radikalne organizacije. Bio je zasnovan na pseudo-naučnoj ekonomiji i autoritarnoj, nacionalističkoj politici.

Velika depresija kao zamajac ideja

Kako se Velika depresija produbljivala ranih 1930-ih, donoseći masovnu nezaposlenost i ekonomske probleme koji su trajali od 1929. do 1939., tako su se razvijale i ideje da se ona iskorijeni.

U očaju, Amerikanci su tražili niz radikalnih društvenih i političkih rješenja. Jedna od najpopularnijih je bila “Tehnokratija”. Ponudio je očigledno naučno objašnjenje za američke bolesti, katastrofalnu neefikasnost i sistem plata u kojem su radnici bili plaćeni prema količini i količini jedinica koje su proizveli.

Tehnokrate su predložile napuštanje poslovanja i predstavničke vlade kao pokretačke snage ekonomije. Htjeli su ih zamijeniti masivnim društvenim inženjeringom usredsređenim na “tehničare”. Posebno inženjeri, kao efikasna, naučna, antikapitalistička elita, sposobna da preorijentiše ekonomski poredak oko racionalne proizvodnje i distribucije.

Od Howarda Scotta do Elona Muska

Može se pronaći korelacija između ovih ideja i tendencija nove američke administracije. I ne samo kroz Trumpove imperijalističke težnje. Američko odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE), koje je osnovao Trump, a vodi ga tehnološki milijarder Elon Musk, također je predstavio viziju efikasnosti smanjenjem birokratije, organizacija, broja državnih službenika, poslova za koje misli da postoje radi promoviranja određenih vrijednosti ( poput inicijativa za raznolikost ) koje državi više nisu potrebne. Ovaj pristup “srezati i spaliti” takođe odgovara nekim idejama tehnokrata.

Sadašnje vrijeme je vrijeme ekscentričnog mogula Tesle, X-a i drugih kompanija, a prethodno je imalo neke druge lidere. Tehnokratija je povezana sa harizmatičnim Njujorčanom iz Greenwich Villagea, Hauardom Skotom, inženjerom i ekonomistom. Zajedno sa grupom kolega i akademika sa Univerziteta Kolumbija, osnovao je Tehničku alijansu 1932. godine. Kasnije je evoluirala u Technocracy Inc. Scott i njegovi sljedbenici su držali predavanja, objavljivali pamflete i privukli znatan broj sljedbenika. Posebno među inženjerima, naučnicima i progresivnim misliocima. Pokret je možda uticao na dizajn budućih koncepata kao što su planirane zajednice i ekonomije koje koriste više automatizacije.

Skot je takođe odbacio svetske biznismene, društvene naučnike, advokate i nastavnike kao “šarlatane”.

Tehnokrate su stoga gledale na izabrane političare kao na nesposobne i zagovarali njihovu zamjenu stručnjacima iz nauke i inženjerstva, koji bi efikasnije upravljali resursima za dobrobit društva. Početkom godine, tokom posjete Bijeloj kući, Elon Musk je izjavio: “Ovdje zaista imamo vladavinu birokratije za razliku od vladavine naroda – demokratije. Tehnokrate su ljudi koji su glasali za veliku reformu vlade i to će ljudi dobiti.”

Tehnokrate – ideje i ciljevi

1930-ih, pokret je bio obrazovna i istraživačka organizacija koja se zalagala za temeljnu reorganizaciju političkih, društvenih i ekonomskih struktura u SAD-u i Kanadi, na osnovu knjige pod nazivom “Tehnokratija” koju je 1921. objavio inženjer po imenu Walter Henry Smith. To je uključivalo nove ideje o menadžmentu i nauci.

Ideološka osnova pokreta bila je izgrađena na uvjerenju da industrijskom proizvodnjom i distribucijom treba upravljati naučno. Zagovornici su tvrdili da su tradicionalni ekonomski sistemi kao što su kapitalizam i socijalizam bili neefikasni i skloni korupciji. S druge strane, naučno planirana ekonomija mogla bi osigurati obilje, stabilnost i pravičnost. Trumpu je ovaj dio teško svariti. Svoju ekonomiju zasniva na podršci krupnih kapitalističkih i ekonomskih divova, a na štetu radničke klase, kako to bivši predsjednički kandidat Bernie Sanders često zna reći.

1930-ih, članovi su nastojali zamijeniti tržišnu ekonomiju i političko upravljanje sistemom u kojem su stručnjaci donosili odluke na osnovu podataka, efikasnosti i tehnološke izvodljivosti. Tehnokrate su imale za cilj da regulišu potrošnju i proizvodnju na osnovu energetske efikasnosti, a ne na tržišnim silama.

Automatizacija i mehanizacija bi eliminisale potrebu za ljudskim radom, smanjujući radno vreme uz održavanje produktivnosti. Roba i usluge bi se distribuirali na osnovu naučnih proračuna potreba i održivosti. Ovaj dio danas bi se lako mogao podvesti pod umjetnu inteligenciju, koja ubrzano preuzima poslove.

Deportacije, pritisak na univerzitete, slučaj Tiktok, samo su neki od današnjih primjera koji su Trumpu, čini se, došli kao inspiracija kroz Scottove pamflete.

Pad i uspon tehnokratije

Do početka Drugog svjetskog rata popularnost tehnokratskog pokreta značajno je opala, ali je nastavio biti aktivan. U skladu sa izolacionističkom politikom pokreta, Scott je predložio dramatično povećanje odbrane kontinenta nacije. Vlada je trebala uvelike povećati vojnu snagu “nacrtavanjem” svih američkih transportnih, komunikacionih sistema, javnih preduzeća, proizvodnih industrija, rudarskih kompanija i patenata.

Posebno je indikativan prijedlog o gašenju svih stranih listova, radio stanica i reklama.

Ni svi pomenuti tehnokrati nisu ostali imuni na značajne kritike. Sindikati, moćniji nego danas, gotovo su u potpunosti podržavali progresivni “New Deal” i njegovu zaštitu prava radnika, a ne tehnokrata. Vraćena vjera američke javnosti u američku vladu tokom ere New Deala bila je daleko veća od današnje slabe podrške u njenim političkim institucijama.

Veze današnjeg establišmenta sa rudimentarnom tehnokratijom nisu samo simbolične već i genetske. Muskov djed po majci, Joshua N. Haldeman, bio je istaknuta ličnost tehnokratskog pokreta u Kanadi tokom 1930-ih i 1940-ih. Svi Muskovi poduhvati, od giganta električnih automobila Tesla, svemirskog programa Space X i neurotehnološke kompanije Neuralink, daju prioritet inovacijama i automatizaciji. Teslin zalaganje za autonomna vozila na obnovljivu energiju u skladu je sa ranim težnjama pokreta za energetski efikasno društvo koje pokreće mašine.

“Švedski sto”

Osim već spomenutih primjera odlaska Trumpove administracije od ideja tehnokrata, također treba napomenuti da je značajna razlika između sadašnje američke vlade i tehnokrata u pristupu trgovini koji ostaje čvrsto ukorijenjen na slobodnom tržištu.

Njegovi poduhvati napreduju na konkurenciji i privatnom poduzetništvu, a ne na centraliziranom planiranju pod vodstvom stručnjaka. I dok su tehnokrate vjerovale u ukidanje novca, plata i tradicionalnih oblika trgovine, Trumpova administracija očito ne vjeruje.

Tehnokrate su bile zabrinute da će se izabrani političari voditi vlastitim interesima, pa ostaje pitanje kako bi oni doživjeli sadašnju američku administraciju, koja je vrlo kritikovana zbog miješanja poslovnih interesa s odlukama vlade. Nebrojeno puta su novinari pitali Maska, a kasnije i predsjednika Trumpa, u kom svojstvu je razgovarao s eminentnim zvaničnicima. Kao privatno lice ili predstavnik vlade. Sam Tramp je često bio zbunjen tim pitanjem. Odgovorio je da će to pitanje biti naknadno riješeno.

Iako tehnokratski pokret nikada nije postao dominantna snaga, njegove ideje su uticale na kasnije rasprave o temama kao što su naučno upravljanje i ekonomsko planiranje. Koncept upravljanja vođenog podacima koji zastupa tehnokratski pokret dio je modernog planiranja. Posebno u oblastima kao što su energetska efikasnost i urbano planiranje. Uspon vještačke inteligencije vratio je sve ove teme na sto.

Tehnokratski pokret je već doživio kolaps, iako su njegove centralne ideje nastavile da utiču i oblikuju savremene debate o simbiozi tehnologije i državnog planiranja. Kakva će biti sudbina ovog novog, modifikovanog tehnokratskog pokreta, koji je od prethodnog po sistemu švedskog stola preuzeo samo ono što je želeo, ostaje da se vidi. Nadamo se da se u međuvremenu neće dogoditi još jedna Velika depresija, koju ćemo morati uključiti u konačnu analizu.

Autor Pavle Jakšić, Forbes Srbija