Koliko različito Trump i Harris gledaju na ključne probleme u energetici?
Američka potpredsjednica Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump prvi put su se sastali oči u oči na predsjedničkoj debati održanoj 10. rujna u Philadelphiji. Iako ni Trump ni Harris nisu ulazili u detalje oko svojih izbornih programa, debata je razotkrila velike kontraste u načinu na koji dvoje kandidata pristupa pitanjima energetike, klime i geopolitike.
Oboje su iskoristili priliku da upravo energetsku neovisnost Amerike predstave kao ključ budućnosti zemlje. Pitanje energetske politike i geopolitičkih implikacija koje ona nosi bilo je jedna od središnjih tema debate. Harris se pozicionirala kao zagovornica balansirane, postepene energetske tranzicije, naglašavajući činjenicu da je administracija predsjednika Bidena, čiji je ona dio, napravila velike iskorake u osnaživanju industrije čiste energije, dok je istovremeno zadržala visoke razine proizvodnje nafte u zemlji. Predstavila se kao pragmatična političarka koja može surađivati s cijelim spektrom energetskih sektora, od fosilnih goriva do obnovljive energije.
Proizvodnja plina
Moderatori su od Harris zatražili da objasni svoju promjenu stava po pitanju hidrauličkog lomljenja (eng. fracking): tijekom demokratskih predizbora za predsjedničkog kandidata 2019. godine, Harris je zagovarala zabranu ove prakse, no kasnije je promijenila mišljenje i približila se stavu predsjednika Joea Bidena koji ne želi zabraniti hidrauličko lomljenje. Tijekom debate, Harris je naglasila kako je za vrijeme Bidenovog mandata porasla proizvodnja nafte u SAD-u, kao i da je Biden odobrio nove zakupe za hidrauličko lomljenje u sklopu zakona o smanjenju inflacije.
Promjenom stava o ovom segmentu energetske politike Harris vjerojatno želi povećati potporu u Pennsylvaniji, drugoj najvećoj američkoj saveznoj državi po pitanju proizvodnje prirodnog plina.
Objašnjavajući ovakav obrat politika Harris je izjavila: “Moje vrijednosti nisu se promijenile. Moj stav je da moramo investirati u raznovrsne izvore energije kako bismo umanjili svoju ovisnost o stranoj nafti.”
Iako je smanjenje ovisnosti o stranoj nafti hvalevrijedan cilj, geopolitičke mjere poput ukidanja sankcija Iranu omogućile su Teheranu da preplavi tržište naftom. Iako je to pomoglo spuštanju cijena nafte, Trump tvrdi kako je također Iranu omogućilo da financira terorističke skupine poput Hamasa i Hezbolaha, ali i hutista, i kaže kako je upravo to stvorilo uvjete za napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine i početak rata na Bliskom istoku.
Trump je također Harris napao i zbog pitanja hidrauličkog lomljenja, ponovivši svoje ranije tvrdnje o njenim pozicijama: “Ona nikada neće dopustiti lomljenje u Pennsylvaniji. Ako pobijedi na izborima, lomljenje će u Pennsylvaniji prestati od prvog dana… prestat će se s naftom, prestat će se s fosilnim gorivima, vratit ćemo se vjetrenjačama i suncu.”
Klimatske promjene i zelena ekonomija
Odgovarajući na pitanje o rješavanju klimatske krize, Harris je poslala poruku o zelenoj ekonomiji. Nakon što je publiku podsjetila da je bivši predsjednik Trump klimatske promjene nazvao “prijevarom”, Harris je pohvalila investicije Bidenove administracije u ekonomiju čiste energije, istovremeno naglašavajući kako je Biden povećao i proizvodnju plina u SAD-u. Povezala je investicije u čistu energiju s proizvodnjom, rekavši kako je Biden kreirao 800.000 novih radnih mjesta u proizvodnom sektoru.
Trump je žestoko odgovorio na njene tvrdnje o poslovima u proizvodnji, fokusirajući se konkretno na sektor automobilizma i kineske proizvodne kapacitete. “Ono što su dali Kini je nevjerojatno, ali mi to nećemo dopustiti. Uvest ćemo carine na te automobile kako oni ne bi mogli ući u našu zemlju. Bidenova administracija uništava proizvodnju u ovoj državi…”
Kina zaista jest preuzela vodstvo nad SAD-om po pitanju proizvodnje u zelenim tehnologijama, pogotovo kada je riječ o električnim vozilima. Definirajući zelenu tranziciju kao područje natjecanja s Kinom u proizvodnji, Trump je temu iskoristio kako bi opravdao svoj prijedlog o uvođenju carina.
Trump tvrdi kako će energetske politike potpredsjednice Harris uništiti američku industriju. Ignorirajući njene izjave tijekom kampanje, on kaže kako će njena administracija, ako dobije izbore, ugasiti radna mjesta u energetici i proizvodnji, pogotovo u sektoru automobilizma. On zagovara tradicionalnu proizvodnju fosilnih goriva i optužuje trenutnu američku vlast da je preblaga prema stranim silama i da otvara vrata za ratove u Europi i na Bliskom istoku, koji mogu eskalirati. On, u želji da se približi radničkoj klasi, obećaje uvođenje carina i zaštitu američkih radnih mjesta kroz snažno pozicioniranje po pitanju trgovinske razmjene.
Iako su i Trump i Harris ponavljali svoje već poznate stavove i kritike, debata je svejedno važna jer označava zanimljivu prekretnicu. Oboje kandidata približili su se retoričkom slaganju: oboje žele povećanje proizvodnje energije u SAD-u (nešto što demokratska stranka u prošlosti nije otvoreno zagovarala), ali zbog različitih vizija: Trump smatra kako je povećana proizvodnja energije temelj “odlične ekonomije”, dok ju Harris vidi kao stvaranje uvjeta za investicije u zelenije politike.
Energetika obuhvaća mnogo naličja politike u jednoj jedinoj temi: pitanje klimatske krize i okoliša, trgovinu, geopolitičke utrke, nacionalnu sigurnost, otvaranje novih radnih mjesta i regulacije. Upravo zato je ona na vrhu političkog programa i Donalda Trumpa i potpredsjednice Kamale Harris.
Autor originalnog članka: Ariel Cohen, suradnik Forbesa
Link: Trump And Harris Duel Over Energy
(Prevela: Nataša Belančić)