Klimatske promjene prijete krompiru: Kina traži rješenja za spas ključne prehrambene kulture

Dok globalne temperature rastu, kineski naučnici ubrzano rade na spasavanju jedne od najvažnijih prehrambenih kultura na svijetu, krompira. Nova istraživanja pokazuju da bi porast temperature od tri stepena mogao prepoloviti prinose, prijeteći ne samo kineskoj poljoprivredi, već i globalnoj sigurnosti hrane. Dok laboratorije u Pekingu traže genetski otpornije sorte, proizvođači u Unutrašnjoj Mongoliji već trpe posljedice klimatskih promjena, bolesti, poplave i sve manju zaradu, javlja Reuters.

U istraživačkom centru na sjeverozapadu Pekinga, molekularna biologinja Li Jieping i njen tim ubiru grupu od sedam neuobičajeno malih krompira (jedan je veličine prepelinog jajeta) iz biljke uzgojene u saksiji.

Ovi krompiri su uzgojeni u uslovima koji simuliraju predviđene više temperature krajem stoljeća, što daje zabrinjavajući znak za buduću sigurnost hrane.

“Poljoprivrednici se moraju početi pripremati za klimatske promjene“, izjavila je Li. „Ako ne pronađemo rješenje, imat će manji prihod zbog manjih prinosa, a cijena krompira bi mogla porasti“, dodala je.

Sa svega 136 grama, gomolji teže manje od polovine prosječnog krompira u Kini, gdje su najpopularnije sorte često dvostruko veće od bejzbol lopte.

Kina je najveći proizvođač krompira na svijetu, a ova kultura je ključna za globalnu sigurnost hrane zbog visokog prinosa u odnosu na druge osnovne prehrambene biljke.

Tim Li Jieping uzgajao je krompir tri mjeseca u komori s kontrolisanim uslovima, gdje je temperatura bila postavljena na 3 stepena Celzijusa iznad trenutnog prosjeka za sjeverni Hebei i Unutrašnju Mongoliju, planinske pokrajine u kojima se krompir obično uzgaja u Kini.

Njihovo istraživanje, objavljeno ovog mjeseca u časopisu Climate Smart Agriculture, pokazalo je da više temperature ubrzavaju rast gomolja za 10 dana, ali pritom smanjuju prinose za više od polovine.

Prema izvještaju Ujedinjenih nacija objavljenom u oktobru, pod trenutnim klimatskim politikama svijet se suočava s porastom temperature do 3,1 °C iznad predindustrijskog nivoa do 2100. Godine, javlja Reuters.

U Unutrašnjoj Mongoliji, deseci radnika s bijelim vrećama žure da pokupe krompire izvađene iz zemlje prije nego što padne nova kiša.

„Najveći izazov za krompir ove godine su obilne padavine“, rekao je upravnik Wang Shiyi. „Izazvale su razne bolesti… i značajno usporile napredak berbe.“

Krompir je posebno osjetljiv na toplotu, a klimatske promjene, uzrokovane emisijama fosilnih goriva, podižu temperature do opasnih granica, dok istovremeno pogoršavaju suše i poplave.

Zbog hitne potrebe da se zaštite zalihe hrane, Li, istraživačica u Međunarodnom centru za krompir (CIP) u Pekingu, vodi trogodišnju studiju o uticaju viših temperatura na ovu biljku. Njen tim se fokusira na dvije najčešće kineske sorte.

„Brine me šta će se desiti u budućnosti“, rekla je Li. „Poljoprivrednici će imati manje gomolja, a to će uticati na sigurnost hrane.“

U međuvremenu, kompanija Yakeshi Senfeng Potato Industry Company, proizvođač sjemenskog krompira, uložila je u aeroponske sisteme u kojima biljke rastu u zraku pod kontrolisanim uslovima.

Poljoprivrednici sve više traže sorte krompira koje daju veće prinose i otpornije su na bolesti, naročito na plamenjaču, bolest koja je izazvala Veliku glad u Irskoj sredinom 19. stoljeća, a najbolje uspijeva u toplim i vlažnim uslovima.

„Pojavile su se neke nove i agresivnije vrste plamenjače koje su otpornije na tradicionalne metode zaštite i kontrole“, objasnio je generalni direktor Li Xuemin, govoreći o strategiji kompanije sa sjedištem u Unutrašnjoj Mongoliji.

Istraživanje CIP-a, čije je sjedište u Limi, dio je zajedničkog projekta s kineskom vladom kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se prilagode toplijim i vlažnijim klimatskim uslovima.

U plasteniku ispred Liine laboratorije, radnici prenose polen na bijele cvjetove krompira kako bi razvili sorte otporne na visoke temperature.

Li kaže da će kineski poljoprivrednici morati unijeti promjene u narednoj deceniji, saditi u proljeće umjesto na početku ljeta, ili se preseliti na još veće nadmorske visine kako bi izbjegli toplotu.

Amela Hasanbašić, Forbes BiH